Da li će to pomoći da postanemo dio SEPA-e ili ćemo prije toga nažalost stići na sivu listu MONEYVAL-a, te kakve će posljedice biti po socijalnu sigurnost stanovništva u oba scenarija su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali u večerašnjem izdanju emisije '7Plus' sa profesorom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici Željkom Ričkom koji je najprije prokomentarisao predloženi budžet Federacije BiH za 2026. godinu:
Mislim da se možemo složiti sa svim dosada objavljenim analizama i kritikama koje potvrđuju da ovogodišnji budžet Federacije BiH ne može biti posmatran kao razvojni. Istovremeno, ovako veliki budžet kakav je spremljen, sve nas, bojim se, pomalo dovodi u zabludu. Bojim se i da smo krenuli krivim putem. Mi se dakle sve više i više pretvaramo u socijalni okvir budžetiranja, naravno ne samo dobrovoljno nego i silom prilika. Da bi ljudi u potpunosti shvatili budžetiranje i budžetsku politiku trebaju znati da je prva faza budžeta predstavlja ono što je najosjetljivije u samom budžetiranju a to je definisanje i vrednovanje javnih potreba koji budžetski organ treba preuzeti. Onda je naravno potpuno jasno da politika u tom smislu igra najvažniju ulogu u kreiranju svih budžetskih stavki. Naravno da je onda potrebmo voditi brigu o socijalnim kategorijama ali nam onda to pravi drugu vrstu problema a to je izostanak razvojne komponente budžeta, ističe Rička i dodaje:
Kad pažljivo analizirate ovaj budžet vidjet ćete da mi u stvari saniramo stvari koje smo unaprijed potrošili. Mislim da bi ovaj budžet morao, bar u onoj neophodnoj mjeri da pokaže nastojanje da se bruto domaći proizvod mjerama budžetskog finansiranja ojača. Mi nažalost sad imamo slab rast bruto društvenog proizvoda, koji je nakon odbijanja inflacije još manji s jedne, a s druge starne imamo tako puno dugova koje naravno moramo servisirat da nam ostaje tek određena količina novca koje bi mogli namjeniti za određene socijalne potrebe. Sad, ako ostanemo na nivou socijalnog budžeta, onda nećemo imati razvoja. Potom se postavlja pitanje šta će biti sa novim generacijama, jer neće imati radna mjesta i realne prilike za normalnu zaradu i život, pomalo oporo konstatuje profesor Rička.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici je potom skrenuo pažnju i na jednu posebnu karakteristiku u odnosu na javne finansije i budžet:
Mi se nažalost moramo nastaviti zaduživati, ali je jedan od naših problema to što mi prilikom donošenja svakog novog budžeta ne pominjemo prošle budžete i šta se sa njima dešavalo. Njih pominju revizori i oni koji se bave finansijskim kontrolama. I vi svjedočite šta se dešava sa izvještajima koje podnose revizori ukazujući na bilo nenamjerne bilo svjesne greške pa čak i na kriminal i korupciju. Postavlja se pitanje da li ćemo ikada moći nadoknaditi ono što smo izgubili lošim upravljanjem, konstatuje profesor Rička.
Svakako pogledajte cijeli razgoivor i saznajte i druge detalje koji ukazuju na sve greške i probleme koji postoje u javnim finansijama i načinima trošenja javnog novca u FBiH.
