Kopriva (Urtica dioica L.) je jedna od najljekovitijih biljaka i u narodnoj medicini primjenjuje se od drevnih vremena.
Ipak, u zvaničnoj medicini još je nedovoljno zastupljena, kaže dr sc. Marko Lj. Nestorović, muzejski savjetnik botaničar - herbolog u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.
Riječ je o biljki kompleksnog biohemijskog sastava, sa veoma izraženim antioksidativnim svojstvima
"Predmet je mnogobrojnih naučnih studija koje potvrđuju opravdanost primene u savremenoj terapiji", započinje razgovor za "Blic zdravlje" dr Marko Nestorović.
"Problemi savremenog načina življenja je preporučuju za upotrebu u svakodnevnoj ishrani. U kulinarstvu predstavlja lisnato povrće multivitaminske i multimineralne vrednosti, od koga se pripremaju vrlo ukusna jela. Za razliku od spanaća i zelja, ne sadrži toksičnu oksalnu kiselinu, s toga je bolje ove namirnice zameniti koprivom", savetuje dr Nestorović.
Nutritivni sastojci koprive
U narodnoj medicini za izradu ljekovitih preparata koristi se list, korijen i sjeme koprive.
"List koprive je pravi rudnik biološki vrednih materija, sadrži dosta hlorofila "a" i "b", vitamina (K, C, B, B6, PP, E), karotenoida (betakaroten i ksantofil), mineralnih materija (gvožđe, mangan, bakar), flavonoida, triterpena, sterola, etarskog ulja, itd. Koren sadrži sterole, sterilglikozide, fenilpropane, lignane. Plod je bogat masnim uljem s visokim sadržajem linolne kiseline, sadrži i proteine, karotenoide, vitamin E, itd", navodi Nestorović.
Kada se bere kopriva i kako se čuva?
Doktor Nestorović objašnjava da se sakupljanje lista vrši u proljeće, suši se u tankom sloju na sjenovitom i promajnom mjestu. Vađenje korijena se vrši u jesen ili rano u proljeće. Izvađeno korijenje treba oprati od nečistoća, isjeći na komade i sušiti na suncu. Osušen materijal čuvati zaštićen od vlage, svjetlosti i štetočina do godinu dana - ukazuje naš sagovornik.
Za šta se koristi kopriva?
Preparati na bazi koprive koriste se za liječenje malokrvnosti, bolesti organa za varenje, prostate, reume, za regulaciju krvnog pritiska, za ublažavanje bolnih menstruacija, sniženje nivoa holesterola i šećera u krvi.
"Preporučuju se i za lečenje dijareje, kamena u bešici, unutrašnjih i spoljašnjih krvarenja, groznice, prekomernog mokrenja, tuberkuloze, bronhitisa, nesanice i nervoze", navodi Nestorović.
Kopriva u ishrani
Prema riječima doktora Nestorovića, jela od koprive se naročito preporučuju malokrvnim osobama, za oporavak poslije preležanih bolesti, u vitaminima siromašnoj ishrani, nakon dijeta za mršavljenje. "Najpodesniji za upotrebu su nežni, mladi vrhovi biljke u svežem stanju. Za zimsku upotrebu mogu da posluže sušeni i na tamnom mestu sačuvani suvi listovi koprive. Uz malo kulinarske veštine dobijaju se zdrava i jeftina jela. Kopriva reguliše rad organa za varenje, smanjuje bolove u želucu, stimuliše sekreciju želudačnih žlezda, stimuliše funkcionisanje jetre, žuči i pankreasa", objašnjava naš sagovornik.
