Ukrajinska novinarka Viktorija Roščina (27) je od početka ruske invazije na Ukrajinu radila riskantan posao. Izvještavala je sa okupiranih područja o životu tamošnjih ljudi. Svoju hrabrost je platila životom: prije dvije godine je dospjela u rusko zarobljeništvo – iz kojeg više nije živa izašla.

U zatvoru u Taganrogu na jugu Rusije provela je 15 mjeseci. Umrla je tokom prebacivanja u Moskvu prošle jeseni. Vijest o njenoj smrti je objavljena 10. oktobra prošle godine. U petak je sahranjena u Kijevu. Rusija je njene posmrtne ostatke predala Ukrajini tek 14. februara ove godine zajedno sa tijelima 756 palih vojnika.

Ruska strana je zapravo javila da je predala tijela 757 muškaraca, međutim, ukrajinski patolozi su ustanovili da je tijelo broj 757 bilo – žensko, da bi potom posebnom analizom bilo ustanovljeno da postoji 99-postotno poklapanje sa DNK novinarke Roščine. Na tijelu su ustanovljeni mnogi tragovi zlostavljanja.

Nakon tužne vijesti, novinarska istraživačka mreža „Zabranjene priče“ (Forbidden Stories) iz Pariza pokrenula je projekat nastavljanja i širenja istraživanja koje je Roščina započela o pritvaranjima i mučenjima civila u ruskom zatočeništvu. On je nazvan „Projekat Viktorija“ i u njemu učestvuje 13 poznatih svjetskih medija sa 45 novinara koji su do sada obavili više od 50 intervjua sa bivšim pritvorenicima, stražarima, ruskim braniteljima ljudskih prava i sl.

Ti novinari su saznali i da su u tijelu umrle novinarke nedostajali neki unutrašnji organi. Državno tužilaštvo Ukrajine je pokrenulo krivični postupak povodom, kako navodi, „ratnog zločina povezanog s ubistvom s predumišljajem“.

Ukrajinski istražitelji potvrdili da je na tijelu bilo vidljivo kako je u Rusiji već obavljena obdukcija. Novinari “Projekta Viktorija” su saznali su i da nedostaju neki unutrašnji organi: mozak, očne jabučice i dio grkljana.

Viktorija Roščina je već jednom bila zarobljena – u martu 2022. Tada je u lučkom gradu Berdjansku na jugu Ukrajine uhapsila ruska služba bezbjednosti pod optužbom za špijunažu. Ali, deset dana kasnije, puštena je na slobodu u okviru razmjene za ruske zarobljenike, piše Deutsche Welle.

Vijest o njenoj smrti je veoma potresla njene kolege. Tetjana Kozak, glavna urednica internet-portala „Grati“, rekla je da je Roščina bila „hrabra“ i „čvrsta u svojim uverenjima“, te da je pred njom kao vrlo talentovanom novinarkom bila velika budućnost.

Prema navodima međunarodne organizacije Reporteri bez granica, trenutno se u ruskom zarobljeništvu nalazi 29 zaposlenih u ukrajinskim medijima. Roščina se, nakon šest godina novinarskog rada, nalazila tek na početku svoje karijere. Pisala je za „Ukrajinsku pravdu“ i internet-portale „Novosti Donbasa“ i „Censor.net“, radila i za radio-stanice Slobodna Evropa i Hromadske.

Godine 2022., Međunarodna ženska medijska fondacija joj je dodijelila Nagradu za novinarsku hrabrost – za izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

U maju ove godine, ukrajinski parlament je predsedniku Volodimiru Zelenskom uputio molbu da posthumno odlikuje Roščinu titulom „Heroina Ukrajine“. PredsJednički ured je potrvdio da će to učiniti. Još jedno priznanje za ovu novinarku je Orden slobode koji joj je dodijeljen za građansku hrabrost i patriotizam, te „nesebično zalaganje za odbranu suvereniteta i nezavisnosti ukrajinske države kao i ustavnih prava i sloboda ljudi“.