Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućem okončanju rata u Ukrajini teku sporo, ali da, prema njenim riječima, ipak bilježe određeni napredak, prenosi ruska državna novinska agencija TASS.

Zaharova je ocijenila da se u kontaktima s američkom stranom može uočiti postepeno pomjeranje naprijed, iako bez značajnijih pomaka. Pri tome je Ukrajina bila tek usputno spomenuta, uprkos činjenici da se gotovo četiri godine suočava s punim razmjerama ruske vojne agresije.

Rusija prozvala Evropu: Da li neko namjerno ruši mirovne pregovore?

Umjesto fokusa na Kijev, ruska diplomatkinja je kritike usmjerila prema zapadnoevropskim državama, optužujući ih da pokušavaju potkopati napore koji se ulažu u mirovne razgovore. Tom prilikom je pozvala Washington da, kako je navela, aktivnije djeluje protiv pokušaja evropskih saveznika da zaustave ili obesmisle dosadašnji tok pregovora o Ukrajini.

Njene izjave dolaze nakon što je predstavljen mirovni plan u 28 tačaka, koji su brojni analitičari i političari okarakterisali kao dokument koji u velikoj mjeri reflektira ruske interese. Kao odgovor na to, evropski lideri su se pridružili Ukrajini u pregovorima s ciljem da se spriječi rješenje koje bi moglo ozbiljno ugroziti dugoročnu stabilnost Kijeva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u međuvremenu iznio alternativni prijedlog koji sadrži 20 tačaka i koji je trenutno predmet rasprava. Ruska strana, međutim, još uvijek nije iznijela zvaničan stav o tom dokumentu, niti je pokazala spremnost da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva.

Govoreći o mogućem mirovnom aranžmanu, Zaharova je ponovila da Moskva, prema njenim riječima, ostaje otvorena za dogovor o nenapadanju s evropskim državama ili članicama NATO saveza.

Rusija je spremna formulirati odgovarajuće obveze u obliku pisanog, pravno obvezujućeg dokumenta.

Sličnu ponudu ranije je iznosio i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u više navrata odbacivao tvrdnje da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a, ocjenjujući takve navode kao neutemeljene.