Za potrebe svog hibridnog rata protiv Evrope, Rusija je stvorila mrežu agenata, u kojoj su državne institucije usko povezane s kriminalnim podzemljem.
Prema zajedničkoj studiji nevladine organizacije GLOBSEC i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT), regrutuju se i ljudi sa kriminalnom prošlošću, koji govore ruski, kako bi izvodili sabotaže širom Evrope. Rezultati su predstavljeni u Briselu na sjednici Specijalnog odbora Evropskog parlamenta za zaštitu demokratije (EUDS), piše DW.
Studija povezuje ovu taktiku s ratom protiv Ukrajine, ističući da "hibridne operacije nisu sporedni, već ključni stub ruske strategije". Istraživači porede ovu taktiku s metodama Islamske države (IS), koja je ranije regrutovala kriminalce u Evropi.
Ovoga puta ne radi se o terorističkoj organizaciji, već o državnom akteru, koji vodi regrutaciju i operacije - navodi se u studiji.
Od januara 2022. do jula 2025. u Evropi je zabilježeno 110 pokušaja sabotaže i napada povezanih s Rusijom, najviše u Poljskoj i Francuskoj. Od toga je 89 bilo uspješno, a 21 spriječen. Autori studije vjeruju da je broj spriječenih napada vjerovatno veći, jer obavještajne službe ne objavljuju sve podatke.
Identifikovana je 131 osoba, koje se dovodi u vezu s incidentima, od kojih je najmanje 35 bilo ranije osuđivano i regrutovano u zatvorima ili preko kriminalnih organizacija. Kremlj najčešće regrutuje muškarce oko 30 godina, iz postsovjetskih zemalja, koji govore ruski i nalaze se u teškim životnim okolnostima. Regrutacija se često odvija online, preko Telegrama, ali i putem rodbine i prijatelja.
Glavni motiv za učešće u sabotažama je novac — od nekoliko eura za dijeljenje proruskih letaka, do velikih suma za napade na kritičnu infrastrukturu.
Za finansiranje ovih aktivnosti, Moskva koristi i ilegalne metode kako bi zaobišla sankcije Zapada.
Ti kanali omogućavaju Kremlju da izbjegne ograničenja i dublje uključi kriminalne mreže u strategiju hibridnog ratovanja - navodi se u studiji.
Dominika Hajdu iz GLOBSEC-a objašnjava da rsuko korištenje kriminalaca vlasti nije novost. Građani koji su živjeli "istočno od Gvozdene zavjese" sjećaju se kako su nestašice u SSSR-u stvorile zavisnost od sive ekonomije.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, za razliku od drugih postkomunističkih zemalja, borba protiv korupcije u Rusiji nije bila prioritet. Umjesto toga, korupcija je postala norma i metoda rada državnih institucija.
Prema Hajdu, 1994. godine u Rusiji je bilo aktivno višeo 500 kriminalnih grupa koje su kontrolisale 40.000 preduzeća. Početkom 2000-ih, bivši pripadnici KGB-a učvrstili su kontrolu nad državom, a njihove veze s podzemljem postale su dio državnog sistema.
Poljski političar Bartłomiej Sienkievič, član Evropskog parlamenta iz redova Evropske narodne stranke (EPP), smatra da Kremlj već dugo koristi kriminalne metode i podzemlje za regrutaciju agenata u Evropi.
Problem je kako da reagujemo - kaže on za DW, navodeći primjer dronova koji su paralizovali aerodrome.
Niko ih nije oborio. Želimo da djelujemo protiv regrutovanih osoba, ali aktivnosti na Telegramu još nisu zaustavljene, iako EU treba da kontroliše takve platforme - upozorava Sienkievič.
Autori studije predlažu niz mjera za odgovor EU, uključujući bolji nadzor onlajn platformi, posebno Telegrama.
Također predlažu proširenje definicije "hibridnih prijetnji", jer mnoge nacionalne strategije ne uzimaju dovoljno u obzir ulogu "neformalnih aktera poput kriminalnih grupa, ideoloških posrednika ili pojedinaca koji djeluju iz ličnih interesa". Upravo ta pravna praznina omogućava Rusiji da negira odgovornost za napade i sabotaže.
