Moglo bi se reći da je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović obilježila drugu godišnjicu stavljanja nje na američku "crnu listu" prijedlogom da predsjednika te države nominuje za Nobelovu nagradu za mir.
Ona je 31. jula 2023. godine stavljena na crnu listu zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH. Dvije godine kasnije predlaže na sjednici Predsjedništva Donald Trumpa za Nobelovu nagradu, ali s nepotpunim i šturim prijedlogom, zbog čega ostala dvojica članova Predsjedništva BiH nisu dopustili da se uvrsti ta tačka dnevnog reda.
S druge strane, Denis Bećirović, član Predsjedništva poručuje i podsjeća kako su Sjedninjene Američke Države svojim kontinuiranim prisustvom u BiH od najtežih dana u našoj historiji pružali izrazitu podršku BiH, njenom napretku, nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Da se američki predsjednik Donald Trump predloži za Nobelovu nagradu za mir nije uvršteno na dnevni red sjednice, jer je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH tražila samo da se glasa o prijedlogu bez detalja i obrazloženja. Prijedlog je bio bez rokova i procedura, Cvijanović nije dozvolila ni da se čuje stav, između ostalog, Ministarstva vanjskih poslova. I sve su to za članicu Predsjedništva "neke formalnosti". Ona ističe kako je predložila stav institucija i građana 49 posto teritorije države BiH, odnosno bh. entiteta RS.
Mi smatramo da su zasluženi takvi prijedlozi. Igrati se i izmišljati neke formalne nedostatke. Ali ja mislim da to uopšte ne treba da bude tema. Ta tema sama po sebi je jučer pokazala kako stvari stoje i sve drugo što bi danas neko govorio i što bi neko objašnjavao samo je posipanje pepelom i bacanje prašine oči - kazala je Cvijanović.
Nije bacanje prašine u oči da su SAD među prvima priznale nezavisnost BiH u aprilu 1992, a diplomatski odnosi ostvareni su četiri mjeseca kasnije. Savezništvo i partnerstvo SAD-a i BiH dokazano je u prethodnim decenijama, na sve ovo je podsjetio Bećirović. On postavlja pitanje šta je cilj najbližoj saradnici bivšeg predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.
Nažalost svojim pristupom u startu je onemogućila uvršatavnje ove teme na dnevni red Predsjedništva BiH. Sve to kao i mnoge druge činjenice ukazuju da ona i njeni mentori iskrive činjenice o pravosnažno presuđenom bivšem predsjedniku RS, lažno se predstave i sakriju svoje stvarno vanjskopolitičko opredjeljenje - naveo je Denis Bećirović.
Cvijanović je u ljeto 2023. godine stavljena na američku crnu listu zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH, a poznato je i to kako je SNSD vrlo blizak proruskim snagama, tačnije predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu. Stavljanje na crnu listu, znači da nema aktivne legitimacije da može bilo koga predlagati, posebno ne američkog predsjednika zato što tu dolazi do sukoba interesa, objasnio nam je Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a.
S obzirom na to da se ona nalazi na crnoj listi američke administracije, smatralo bi se da jedan takav prijedlog ide ka tome da bi Željka Cvijanović mogla da ostvari određenu protupravnu korist. Podsjećam da, prema američkom zakonodavstvu, zabranjeno je izričito lobiranje za skidanje s crne liste jer ta crna lista znači da Željka Cvijanović ugrožava nacionalnu sigurnost SAD - objasnio je direktor IFIMES-a .
On ideju Cvijanović, ocjenjuje suludom. Dodaje kako je to svojevrsno nepoštivanje SAD i njihovog predsjednika.
Oni pokušavaju da se dodvore američkoj administraciji prikazujući sebe kao žrtve. Znači SAD su ozbiljna zemlja, da nisu, ne bi bili prva sila u svijetu i ne bi te osobe sankcionisala, dakle, to nije slučajno, to nije politika od oka, nego se radi o strateškim stvarima - ističe direktor IFIMES-a.
Odnosi između Bosne i Hercegovine i SAD ostaju čvrsti kao ključni saveznici, a jedan od razloga je Dejtonski mirovni sporazum. Bećirović poručuje onima koji su na crnoj listi iz bh. entiteta RS da svojim postupcima samo produbljuju poziciju na toj listi i da bi na nju mogli povući i druge saradnike.
