U dubokim plavim vodama Kariba, vidljivim čak i iz svemira, nazire se neupadljiva siva mrlja. Riječ je o USS Gerald R. Fordu, najvećem i najubojitijem nosaču aviona na svijetu. I to je tek dio armade koja se, čini se, usmjerava prema Venezueli, piše Sky News.
Od situacije u kojoj se broj ratnih brodova i plovila u Karibima mogao izbrojiti na prste jedne ruke, od avgusta se bilježi naglo gomilanje broja i raznolikosti brodova pod američkom komandom.
A to je samo na moru. Naime, raspoređena je i zračna sila, s bombarderima koji nadlijeću Karibe, pa čak i samu venezuelansku obalu. Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro rekao je kako je njegova zemlja izdržala 22 sedmice američke agresije pod Donaldom Trumpom.
Bijela kuća je 2. septembra na platformi X objavila da je izvela udar na takozvane “narkoteroriste” koji u SAD šalju fentanil, bez direktnih dokaza za taj navodni zločin.
Odjel Sky Newsa za podatke i forenziku potvrdio je da su u posljednja četiri mjeseca, otkako su udari započeli, gađana 23 plovila u 22 napada, pri čemu je poginulo 87 ljudi. A situacija bi se mogla dodatno pogoršati.
Najnoviji napad dogodio se 4. decembra, nakon čega je američka Južna komanda objavila da je pogodilo još jedno navodno plovilo za krijumčarenje droge u istočnom Pacifiku.
Bio je to prvi takav udar od 15. novembra te prvi otkako se ministar odbrane Pete Hegseth kojeg neki nazivaju i “ministrom rata”, našao pod povećalom zbog navodnog “drugog udara” u ranijoj operaciji.
Bez obzira na teret koji su brodovi prevozili, postoje ozbiljna i sporna pravna pitanja.
Prvo, osporava se može li se ljude na tim brodovima, proglašene narkoteroristima, smatrati zakonitim vojnim metama ili su ovi udari zapravo izvansudska pogubljenja civila na otvorenom moru.
SAD tvrdi da je prva akcija izvedena zbog narkotika, i za tu tvrdnju postoji određena podrška.
Dominikanska Republika saopćila je da je zaplijenila teret jednog broda pogođenog u napadu te da se radilo o ogromnoj količini kokaina.
Ali snimak ne prikazuje ono što je uslijedilo, navodni “drugi udar” koji je gađao ljude u vodi, a koji nisu predstavljali nikakvu vidljivu prijetnju.
To je izazvalo krizu za Hegsetha.
Govoreći na sjednici vlade prošle sedmice ministar odbrane rekao je da u trenutku kada je početkom septembra naređen i izveden drugi udar nije vidio da u vodi ima preživjelih, tvrdeći da je “plovilo bilo u plamenu”.
Napad 4. decembra pokazao je da ova strategija nije završila. Napadi su samo dio priče jer su se ratni brodovi i avioni u ogromnom broju uputili prema regiji.
Neki tvrde da ovo nema nikakve veze s drogom, nego s naftom. Venezuela je ima mnogo, najveće dokazane rezerve na svijetu.
Republikanska kongresmenka i Trumpova saveznica Maria Salazar, govoreći za Fox News, poručila je da bi pristup Venezueli bio “praznik za američke naftne kompanije”.
A i sam Maduro prihvatio je tu tezu. Nekoliko dana kasnije poslao je pismo OPEC-u, organizaciji najvećih svjetskih proizvođača nafte, tražeći da se “pozabavi rastućim i nezakonitim prijetnjama koje američka vlada upućuje Venezueli”.
Tako je Maduro postavio narativ da je riječ o planu SAD-a “da se smrtonosnom vojnom silom domogne golemih venezuelanskih naftnih rezervi".
Smrtonosna vojna sila zapravo je prilično blaga formulacija kad se zna kolika armada čeka u pripravnosti. A uskoro bi mogla biti i upotrijebljena. Trump je u utorak rekao da se priprema proširiti udare s međunarodnih voda na teritorij Venezuele.
Maduro tvrdi da trpi 22 sedmice “agresije”, a čini se da bi ih moglo biti još mnogo.
