Dok Srbija ulazi u novu fazu političko-ekonomske neizvjesnosti zbog američkih sankcija ruskim firmama, posljedice već pogađaju naftni sektor i to ne bez razloga. Riječ je o direktnoj posljedici odluke iz 2008. godine, kada je većinski udio u ‘Naftnoj industriji Srbije’ (NIS) prodat ruskom Gazprom Neftu za svega 400 miliona eura, iznos koji je i tada, prema stručnjacima, bio daleko ispod realne tržišne vrijednosti.
Ta odluka, donesena u specifičnom geopolitičkom trenutku, kada je Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a uložila veto na priznanje Kosova, danas se ispostavlja kao izuzetno skupa politička ‘zahvalnica’.
Sada, s obzirom na to da su američke sankcije prema ruskim energetskim gigantima zvanično stupile na snagu, Srbija se suočava s ograničenjima u poslovanju, nabavci, pa i distribuciji goriva.
Ekonomista i poslovni konsultant za investicije Zoran Pavlović podsjeća da Srbija već dugo ima ograničen uticaj u svojoj sopstvenoj energetskoj industriji.
‘Od trenutka kada je NIS prešao u ruske ruke, Srbija je ostala samo manjinski partner u sopstvenoj naftnoj privredi’, kaže Pavlović.
‘To je tada predstavljeno kao politička kompenzacija Rusiji za podršku oko Kosova, ali cijena tog poteza sada dolazi na naplatu građanima Srbije.’
BiH ostaje mirna luka
I dok se u Beogradu traži izlaz iz političko-energetske klopke, Bosna i Hercegovina zasad ostaje pošteđena turbulencija. Iako ruski NIS ima određeno prisustvo u BiH kroz maloprodajne objekte, tržišni udio ove kompanije nije dovoljan da bi izazvao sistemsku krizu.
‘Ono što je bitno jeste da BiH nije u problemu. Domaći veletrgovci su se preorijentisali na druge dobavljače jer se sankcije prolongiraju od januara’, objašnjava Pavlović. ‘Tržište BiH neće biti ugroženo ni po kom osnovu.’
Prema njegovim riječima, prilagodba tržišta u BiH je obavljena na vrijeme, pa čak i ako dođe do potpunog povlačenja NIS-a, snabdijevanje neće biti dovedeno u pitanje.
‘Za nas je bitno da NIS sa svojim pumpama tek 15 posto tržišta, a to znači da je dovoljno obezbjeđeno od strane drugih dobavljača goriva. Najveći dio je okrenut prema INI’, pojašnjava Pavlović.
Srbija bez rješenja
S druge strane, Pavlović je kritičan prema nedjelovanju institucija u Srbiji.
‘Ne mogu da shvatim kako tako veliki problem sa sankcijama ruskom većinskom vlasniku do sad nije riješen u Srbiji. To je jako veliki kapacitet i moralo se naći rješenje, to je pitanje za Srbiju’, naglašava on.
Srbija sada plaća ceh vanjskopolitičkog kursa koji se oslanjao na jednog partnera, dok BiH zahvaljujući fleksibilnijem pristupu trenutno izbjegava krizu.
Prilog radio Emerin Ahmetašević.
