Zavod za javno zdravstvo KS saopćio je kako je broj zaraženih dostigao 64, od čega čak 51 slučaj dolazi iz općine Novi Grad. I dok brojke neumoljivo rastu, građani – s pravom – postavljaju pitanje: ko je odgovoran za zdravlje i sigurnost stanovništva?
Leptospiroza nije nova bolest. Niti je njen uzrok nepoznat. Ona je direktna posljedica zanemarivanja osnovnih higijenskih mjera i javnozdravstvenih protokola: neadekvatne deratizacije, lošeg upravljanja otpadom, zapuštenih kanalizacionih sistema. Epidemija je zvanično proglašena još 23. maja 2025. godine, no reakcije nadležnih ne odražavaju hitnost situacije.
Dok Zavod za javno zdravstvo bilježi brojke, čini se da drugi dijelovi sistema – od Ministarstva zdravstva KS do općinskih struktura – šute ili, u najboljem slučaju, ponavljaju floskule o “poduzetim mjerama”. Javnost i dalje ne zna da li su svi segmenti redovne deratizacije sprovedeni na vrijeme, da li su pokrenuti inspekcijski nadzori i ima li sankcija za eventualni propust.
U međuvremenu, društvene mreže postaju glavni izvor informacija. Prof. dr. Sebija Izetbegović, političarka i članica SDA, objavila je fotografije pacova u Miljacki, a zatim i zmije na Otoci. Uz poruku da nisu sprovedene ne samo deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija, već ni "deviperizacija", Izetbegović šalje uznemirujući apel iz jedne od najnaseljenijih općina, neposredno uz školu i vrtić.
Je li alarmantan ton političke poruke opravdan? Možda. No ono što sigurno zabrinjava jeste činjenica da ovakve slike dolaze iz samog centra glavnog grada – i to iz sredina gdje bi sigurnost i nadzor trebali biti prioritet. Ako se u Novom Gradu, Centru, Starom Gradu i na Ilidži situacija oteže do granice epidemije – šta možemo očekivati u udaljenijim dijelovima kantona?
Kanton Sarajevo se, više od decenije, suočava s problemima u upravljanju komunalnim i sanitarnim poslovima. Godinama svjedočimo zakašnjelim tenderima za deratizaciju, netransparentnim ugovorima i institucionalnoj ravnodušnosti prema okolišnim rizicima. Leptospiroza, pacovi, pa i zmije – nisu uzrok problema, već simptom.
Javno zdravlje ne poznaje političku pripadnost. Ono je odgovornost svih institucija, od općinskih nivoa do vrha kantonalne vlasti. U situaciji kada su djeca, stariji i hronični bolesnici najranjiviji, tišina nadležnih postaje opasnija od bilo koje bolesti.
Građani Sarajeva zaslužuju više od statistike i Facebook upozorenja. Zaslužuju odgovor, odgovornost i konkretne mjere. Jer javno zdravlje nije privatna stvar – ono je temelj društvenog ugovora koji je, sudeći po svemu, ozbiljno narušen.
