Ahmedin Škrijelj, zastupnik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije, se osvrnuo na presudu u slučaju Štrpci koja je donesena 14. oktobra. On je uputio pitanja Predsjedniku Vlade, ministru pravde i ministrici za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja koja se odnose na zločine počinjene nad Bošnjacima u Štrpcima.
Viši sud u Beogradu je prije dva dana proglasio trojicu pripadnika tzv. VRS krivim za zločine nad Bošnjacima u Štrpcima i osudio ih na ukupno 25 godina. Gojko Lukić i Duško Vasiljević su osuđeni na 10 godina zatvora a Dragan Đekić na 5 godina zatvora.
Izrečene kazne više su satisfakcija za izvršioce zločina nego za žrtve i njihove porodice. Iako nije pravična u pogledu izrečenih kazni, ova presuda u slučaju Štrpci ponovo potvrđuje činjenicu da je nad Bošnjacima Sandžaka od 1991. do 1999. godine izvršen organizovani državni teror – kazao je Škrijelj.
Podsjetio je kako su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve otmice dok grobnice i posmrtni ostaci za ostalih 16 žrtava još uvijek nisu pronađeni. Kazao je kako nije ovo jedini zločin počinjen nad Bošnjacima u Sandžaku podsjećajući na razmjere zločina u Sjeverinu, granatiranje sela Kukurovići, pojedinačne otmice i ubistva Bošnjaka kao i na masovnu policijsku represiju i torturu.
Shodno tome, pitam predsjednika Vlade, da li Vlada ima neki plan, politiku i da li će preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se rasvijetili svi zločini počinjeni na Bošnjacima, a odgovorni priveli pravdi.
Također, pitam i ministra pravde da li je u planu da se izmjenama krivičnog zakona pooštre zatvorske kazne za ratne zločine protiv civilnog stanovništva kako bi se postigla proporcionalnost težine kazne sa težinom krivičnog djela i krivicom počinioca, zadovoljenje pravde i opšta prevencija, što je prvostepenom presudom u slučaju Štrpci propušteno da se uradi. Ovo je važno i iz razloga jer mnogi od zločina još uvijek nisu procesuirani kao što je granatiranje sela Kukurovići u opštini Priboj 1993. godine ali i mnogi drugi čije procesuiranje očekujemo u budućnosti.
Postavljam pitanje predsjedniku Vlade i ministrici za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja da li će se kroz izmjene važećeg zakonskog okvira ili donošenjem novog zakona osigurati da se i žrtvama ratnih zločina iz otmica u slučajevima Sjeverin i Štrpci, ali i drugim žrtvama iz Sandžaka, prizna status civilnih žrtava rata, uvođenjem pravnih normi po kojima se status civilne žrtve rata priznaje i žrtvama koje nisu stradale na teritoriji Republike Srbije a čije stradanje je posljedica dejstva ili djelovanja državnih oružanih snaga ili drugih oružanih formacija koje nisu preduzimale vojne operacije protiv redovnih snaga sigurnosti ili su bile pod njihovom operativnom ili drugom vrstom kontrole – kazao je Škrijelj.
Istakao je kako Bošnjake nisu tukle i ubijale oružane snage druge države te da zbog toga zakoni trebaju imati adekvatan odgovor na tu činjenicu. Dodao je kako je država dužna da osigura žrtvama i njihovim porodicama rehabilitaciju kroz materijalnu, psihosocijalnu, zdravstvenu i pravnu pomoć, kao i da im pruži satisfakciju kroz priznavanje njihovih patnji.
Predsjednika Vlade i ministricu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja također pitam kada će Republika Srbija ispuniti svoju obavezu u pogledu donošenja Zakona o nestalima? Prema mojim saznanjima Srbija je jedina država u regionu koja nema ovaj zakon a u obavezi je da ga donese. Već sam pomenuo da su u slučaju otmice u Štrpcima pronađeni posmrtni ostaci za četiri osobe od ukupno 20 koliko ih je oteto. Pitanje nestalih lica je jedno od ključnih pitanja koje i danas opterećuje odnose između država nastalih raspadom bivše SFRJ ali i jedna od ključnih prepreka ka uspostavljanju trajnog i stabilnog mira i vraćanju povjerenja među narodima.
Na kraju želim posebno da naglasim da se SDA Sandžaka zalaže da demokratsku i pravednu Republiku Srbiju, državu ravnopravnih građana i naroda, državu jednaku prema svim svojim građanima. Stava smo da Republika Srbije ne smije više biti sigurna kuća za ratne zločince i one koji promovišu mržnju, nasilje i netrpeljivost.
