Večeras se u Hayatovoj porodici, koja je svugdje gdje su i naši dragi gledaoci, družimo na temu lijepe riječi i misli. Posebna je radost zato pozvati banjalučkog muftiju Ismaila efendiju Smajlovića .
"Imam potrebu da odam veliko priznanje Hayat televiziji, koja svojim Ramazanskim programom obilježava naš život i doprinosi promociji kvaliteta, i da se vama zahvalim na pozivu da iz šeher Banje Luke dođem u šeher Sarajevo. Čestitam, naravno, i na odluci da se zadokumentuje sadržaj prošlogodišnje emisije u korice jer to predstavlja i obilježje našeg vremena i naše generacije i bit će korisno i onima koji dolaze i poslije nas. Na takav način i mi živimo kontinuitet", na početku je muftija banjalučki pohvalio rad i program najpoznatijeg bh. brenda, Hayat TV-a, te posebno akcentira važnost kontinuiteta.
"Kad govorimo o islamu kao kontinuitetu življenja, imamo povijesnu i duhovnu dimenziju. Povijesna je od Adema, a. s., kao prvostvorenog čovjeka pa do Smaka svijeta, koliko će već generacija biti, a duhovna je kroz činjenicu da se svaka osoba stvara u cjelini i čistoti islamskih vrijednosti koje ona tokom života mora otkriti u sebi i oko sebe te ih živjeti i afirmirati. To je naša ključna zadaća. Što se tiče nas u Bosni i Hercegovini, ovdje su uvijek živjeli dobri ljudi, dragi Bog je na ovom prostoru podario toliko prirodnih ljepota. Teško da ima još neko područje sa svim onim što ima Bosna i Hercegovina - od čistote zraka i blagodati vode do reljefa i brda i planina i dolina. Čak se u historiji za naše pretke govori da su bili dobri Bošnjani, a i tokom naše duge i bogate historije znamo da su najbolji bili oni koji su promovisali dobro, rad, moral i sve druge vrijednosti koje i jesu vrijednosti islama", kazuje efendija Smajlović glavnu karakteristiku naše domovine i njenih ljudi, smatrajući to kontinuitetom dobra.
Odgovarajući na pitanje izazova savremenosti u tom kontinuitetu dobra, muftija banjalučki potvrđuje da je i dalje ključni izazov manje materijalan, a više duhovan.
"Mislim da materijalna dimenzija nije toliko kritična koliko je duhovna. Zato je dobro i tokom mubarek ramazana, kada upućujemo ovu poruku, kontekst blagodati i bereketa u koji muslimani vjeruju reći da ima dodatnu vrijednost. Nama itekako treba radni mentalitet i da od sebe udijelimo kroz naš 'Merhamet' onima koji su u stanju veće potrebe nego mi, ali i da uvijek znamo da je puno bolje naučiti čovjeka da lovi ribu nego mu je svaki dan donositi. Mene raduje što se taj trend među muslimanima vraća i u mom muftijstvu sve više ljudi promišlja i razmišlja kako da rade i zarade", optimistično posmatra trenutne okolnosti efendija Smajlović.
Kako je tema lijepa riječ i djelo, u emisiji su nam se pridružili i poštovani profesor Shahab Yar Khan, profesor Izet Pajević i profesor Mustafa Bećirović
Profesor Khan je istakao kako velike i lijepe riječi mislilaca prevazilaze granice njihove zemlje.
"Veliki Muhamed Ikbal nije samo indijski i pakistanski pisac. On je jedan od najvećih mislilaca dvadesetog stoljeća, a živio je i radio i u Engleskoj i u Njemačkoj, i jedan je od važnih predstavnika išraqi filozofije. Ja kao šekspirolog, koji je izučavao i putem njegovih djela englesku renesansu, imao sam priliku da vidim i osjetim i taj utjecaj na samog Shakespearea, čak bih mogao reći da je ukupna struktura engleske renesansne književnosti iz te išraqi filozofije. To su onda univerzalni pisci i to su poruke iz išraqi filozofije od hafiza preko Shakespearea do Muhameda Ikbala", potvrđuje svijet lijepe riječi i ideja profesor Khan dok profesor Bećirović dodaje da je Ikbal govorio o srcu.
"Mi smo još kao studenti čitali Ikbalovu knjigu 'Obnova vjerske misli u islamu', a ja sam uvijek mislio da je upravo sva njegova poezija i filozofija rezultat njegovog dubokog poniranja u logiku Kur'ana. To se i vidi i osjeti u svakoj njegovoj rečenici i u svakom njegovom stihu", potvrđuje profesor Bećirović i dodaje da je u današnjem vremenu velike osamljenosti čovjek izgubio balans koji je dragi Bog uspostavio.
