U okviru obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u prostorijama Bošnjačkog instituta otvorena je izložba ‘Govoriti o neizrecivom: umjetnost nakon Srebrenice’.
Postavka okuplja radove koji podsjećaju da se o Srebrenici ne govori samo jednom godišnje, već da je riječ o temi koja trajno živi u umjetnosti i kolektivnom pamćenju. Upravo umjetnost, kroz svoju jedinstvenu ekspresiju, pruža mogućnost da se prenesu osjećaji i iskustva koja ponekad izmiču jeziku.
Kada je riječ o Srebrenici, umjetnost često preuzima ulogu glasnika koji popunjava prazninu nastalu tamo gdje riječi nijemo stanu. Taj pokušaj prevođenja neizrecivog u vizuelni i emocionalni jezik stoji i iza koncepta izložbe, koju su pripremili Hariz Halilović i njegovi saradnici.
‘Umjetnost nakon Srebrenice ili umjetnost u Bosni i Hercegovini koja se bavi ovim teškim temama je također jako bitna. Šta više vidjeli smo i kroz neke filmove recimo i literarne radove, književnost da je umjetnost puno sposobnija i slobodnija da se bavi ovim temama', kazao je Hariz Halilović, RMIT univerzitet Australija.
Na izložbi su predstavljeni i radovi autorice Nirhe Efendić, koja je ličnu traumu gubitka oca i brata tokom genocida pretočila u roman ‘Kopča’. Njeno stvaralaštvo govori o slojevima sjećanja i bolnim odjecima prošlosti u svakodnevici. Efendić naglašava da razgovor o Srebrenici nikada ne smije biti potisnut.
‘Teme će uvijek biti aktuelne, ako su one zaista istinite i ako su u pitanju potpuna iskrenost duše, to se prepoznaje i sva je književnost oko prepoznavanja, a sad sistemi politike to je nešto drugo. Ne treba posustati, baš iz tog razloga treba govoriti jer biti hrabar ima smisla’, kazala je Nirha Efendić, autorica.
Među predstavljenim umjetnicima je i skulptor Adis Elias Fejzić, koji već godinama radi na serijalu posvećenom Srebrenici. Njegov doprinos izložbi donosi lični pogled na to kako umjetnički radovi mogu sačuvati sjećanje za generacije koje dolaze.
‘Mislim da umjetnost ne mijenja svijet i da nema taj potencijal, ali mislim isto tako da umjetnost može biti znak ili poziv nekome da nešto promijeni’, kazao je Adis Elias Fejzić, bh. skulptor.
Slikarstvo, kiparstvo i književnost ostaju trajni svjedoci jednog bolnog poglavlja historije, ali i most ka razumijevanju, empatiji i kulturi sjećanja. Kroz ove forme nastaje prostor u kojem se uspomena na žrtve Srebrenice čuva, prenosi i živi, bez obzira na generacije koje dolaze.
Prilog radila Dea Bubić.
