Dok se države širom regiona utrkuju u donošenju mjera za suzbijanje rasta troškova života, Bosna i Hercegovina ostaje jedini izuzetak na Balkanu koji odbija uvesti nižu stopu PDV-a na hranu.
Dok susjedi koriste poresku politiku kao instrument socijalne zaštite, bh. građani svaku osnovnu namirnicu i dalje plaćaju uz puni porez od 17 posto, što je praksa koja osnovne životne potrebe izjednačava s luksuznom robom.
Uporedni podaci iz komšiluka otkrivaju poražavajuću sliku za bh. potrošače. Hrvatska, iako ima visoku opću stopu PDV-a od 25 posto, hranu oporezuje sa svega pet posto. Sličan primjer slijedi i Sjeverna Makedonija, koja je stopu na hranu također svela na pet posto.
Crna Gora primjenjuje sniženu stopu od sedam posto, Slovenija od 9,5 posto, dok Srbija osnovne prehrambene proizvode oporezuje sa 10 posto. U svim tim zemljama država se svjesno odrekla dijela prihoda kako bi hrana bila dostupnija stanovništvu. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u krutom sistemu jedinstvene stope koji ne prepoznaje razliku između osnovne preživljavanja i kupovine luksuznih automobila.
Ekonomski analitičari godinama ističu da bi uvođenje diferencirane stope PDV-a bilo najefikasniji način da se ublaži udar inflacije na najsiromašnije slojeve društva. Snižavanje poreza na hljeb, ulje, mlijeko i meso direktno bi se odrazilo na novčanike građana, ali svaka takva inicijativa u bh. institucijama završi u ladicama ili biva odbačena zbog "tehničke komplikovanosti".
Argumenti o administrativnim poteškoćama pri obračunu više stopa postaju sve manje uvjerljivi kada se vidi da su sve zemlje u okruženju te prepreke uspješno savladale. Kritičari trenutnog stanja ističu da je stvarni razlog otpora promjenama rekordno punjenje budžeta. Zahvaljujući visokim cijenama i fiksnoj stopi PDV-a, država prikuplja više novca nego ikada, dok životni standard građana konstantno opada.
Dok se politički akteri međusobno optužuju, BiH ostaje usamljena u svom modelu oporezivanja koji se u kriznim vremenima pokazao kao krajnje nepovoljan za građane. Bez političke volje da se sistem promijeni, kupovina osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini i dalje će se tretirati kao luksuz koji puni državnu kasu preko leđa onih kojima je pomoć najpotrebnija.
