Spriječimo nasilje' na Hayat TV: Djeca bez razgovora, odrasli bez sluha – Vrijeme je da se probudimo

U emisiji ‘Spriječimo nasilje’ koja je sinoć emitovana na Hayat TV-u, s brojnim stručnjacima i gostima, ponovo se pokrenula važna tema: kako moderna tehnologija oblikuje živote naših najmlađih, a posebno kako ona utječe na njihove međuljudske odnose. S jedne strane imamo revolucionarne alate poput ChatGPT-a, a s druge strane, duboko zabrinjavajuće izvještaje o tome da djeca više vremena provode uz ekrane nego sa stvarnim prijateljima.
Jedan od najpotresnijih trenutaka u emisiji bio je kada je izgovoreno: „Žalosno je kada danas djeca kažu da im je ChatGPT najbolji prijatelj.“ Ove riječi oslikavaju duboku problematiku modernog društva u kojem je digitalna povezanost često zamjena za stvarnu emocionalnu povezanost, što ima ozbiljne dugoročne posljedice po mentalno zdravlje djece.

Već je svima jasno da je tehnologija nezaobilazna i neophodna, ali zabrinjavajuće je to što je ona preuzela centralno mjesto u životima mnogih mladih. Djeca i adolescenti, koji su se do nedavno prirodno povezivali u školama, na igralištima ili u zajedničkim aktivnostima, danas sve više vremena provode u svojim sobama, zaslijepljeni svjetlom ekrana. Zajedničke igre, razgovori sa vršnjacima ili jednostavni trenuci smijeha postali su zamijenjeni bezličnim virtualnim vezama. “S kim ti se družiš, dijete? Stalno si u sobi, uz telefon” – pitanje koje sve više roditelja postavlja svojim odraslim, ali još uvijek emocionalno nezrelim, adolescentima.
Svi gosti emisije, uključujući i ministricu obrazovanja i nauke FBiH, Jasnu Duraković, koja je naglasila važnost jačanja stručnih službi u školama, saglasili su se da moderni svijet sa svim svojim digitalnim napretkom zahtijeva odgovorniji pristup, posebno kada je riječ o djeci i njihovim emocionalnim potrebama.

Mi nismo dosegli nivo prevencije nasilja na kojem bi željeli da bude,“ istaknula je ministrica Duraković, naglašavajući potrebu za daljim radom na emocionalnoj i socijalnoj dobrobiti mladih.

Ali, nije samo nasilje ono što treba da nas brine. Drastičan pad stvarnih međuljudskih odnosa i dužeg vremena provedenog u fizičkoj, a ne virtualnoj interakciji, može imati još ozbiljnije posljedice na generacije koje rastu u ovoj digitalnoj eri. Također, Vesna Horvat, subspecijalistkinja dječije i adolescentne psihijatrije, podsjetila je da nasilje, naročito vršnjačko, ima za cilj poniziti ili povrijediti drugu osobu, što je jasno povezano s emocionalnim i socijalnim problemima koji se javljaju u ovom uzrastu.

Jedna od ključnih poruka koju su gosti u emisiji uputili jeste važnost porodice kao osnovnog oslonca.

Porodica je prvi dom, prva škola ljubavi, poštovanja i sigurnosti,“ naglasila je Jasna Duraković, podsjećajući na neizmjernu odgovornost koju roditelji imaju u oblikovanju emocionalnih i socijalnih vještina svojih djece. Nažalost, u vremenu kada djeca uče kroz ekrane, a roditelji imaju sve manje vremena, porodica se često nalazi na marginaliziranom mjestu, a djeca traže "prijatelje" među tehnologijama koje nemaju sposobnost za pravu emocionalnu interakciju.

Iako su svi gosti emisije bili složni da tehnologiju moramo prihvatiti, izuzetno je važno znati koliko je i kako koristimo, osobito kada je riječ o djeci. Naša djeca su emocionalna bića, u fazi razvoja u kojoj im je potrebna pažnja, ljubav, razgovor i stvarni međuljudski odnosi. Virtualni svijet, iako neophodan, ne može i ne smije zamijeniti pravi svijet – svijet u kojem djeca rastu kroz igru, fizičku interakciju i učenje o stvarnim vrijednostima života.
Kako roditelji, stručnjaci i društvo u cjelini možemo pružiti odgovornost u eri digitalizacije? Odgovor je jednostavan, ali i težak: moramo se truditi da balansiramo između tehnologije i stvarnog života, stvarajući uvjete u kojima djeca neće biti odvojena od svojih vršnjaka i svijeta stvarnih osjećaja, već će se razvijati u zdravim, emocionalno zrelim ljudima.

Adila Salibašić, profesorica bosanskog jezika u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, je govorila o odnosu roditelja i nastavnika.

Nema uspješnog rada bez čvrste saradnje za dobrobit djeteta. Obrazovanje ne trpi sujete pogotovo sa strane profesora. Danas je sve to izazovnije nego li kada smo mi rasli. Veza roditelja i uposlenika u obrazovanju je temelj. Ne treba zaboraviti da mi imamo i svoje podstanare u našim kućama. Taj prozor je jednako ogroman i stalno je otvoren – kazala je.

Senad Alić, direktor Gimnazije SSST, je na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva predstavio rješenje koje nam može pomoći u odgoju djeteta.

Čitav svoj život radim sa adolescentima. Postoji materijalni odgoj da se kupi nešto. Recept je vrlo nešto jednostavno, uključivo roditeljstvo. Nijednom nisam vidio lošu stranu djetata, samo treba s njim raditi. Nisu svi roditelji sposobni da rade sa djecom a zbog toga treba biti podrška u tom procesu roditeljima – dodaje on.

Hadžibegić je na početku razgovora istakao kako kao trener zapravo ima ulogu i profesora jer imaju problema sa roditeljima koji svoje dijete obožavaju. Podijelio je i lekciju koju je dobio od svog oca.

Bavim se takvim poslom da sam skoro kao profesor. Koliko se godina ima uvijek se može nešto naučiti. Kroz svoj posao dolazim u sukob sa roditeljima kada dođu sa svojim djetetom kojeg obožavaju. Ne postavljaju sebi pitanje da li dijete može da igra šaljući poruku da je trener kriv. Imamo sukob sa roditeljima koji nisu u realnom svijetu. Naša uloga je kako se obratiti roditeljima. Ne pokazati sukob sa roditeljima i pokazati djeci kako se ponašati. Moj otac je u to vrijeme otišao raditi u Minhen a ja u to vrijeme počeo igrati za Sarajevo. Ja tada imam 13 jedinica i traže sastanak sa roditeljima. Moja razrednica je našla mogućnost da dođe do majke govoreći joj da imaju problem sa mnom. Nema oca u kući i nema autoriteta te sam majki govorio da idem u školu. Otac me tada natjerao da radim u pijaci kada sam ustajao u 3 sata da radima gdje su dolazili oni koje znam da kupuju od mene – ispričao je on.

Fazla je u SAD-u napravio fudbalski klub u kojem su pokušavali rješavati probleme na jednostavan način.

Mi smo imali smo adekvatne uzore. U SAD-u sam napravio taj klub gdje su djeca trenirala. Kada pokušavate djecu uklopiti u jedan tim, dobijate jednačinu sa bezbroj nepozantih. Kroz razgovor rješavate problem tako što ga prvo definišete. Puno roditelja liječi svoje komplekse iz mladosti kroz svoju djecu a vide i kroz dijete egzistencijalno rješenje. Maloj raji nije jednostavno odgovoriti na sve te pritiske.

Berin Buturović smatra da su i roditelji krivi što djeca imaju pogrešne uzore u današnjem vremenu.

Ljudi koji su na poziciji predstavljaju uzore ljudima koji nas gledaju. Imao sam sreću da sam odrastao gdje su servirani dobri uzori i gdje je sistem vrijednosti bio puno bolji nego li je to sad. Znalo se, prije dnevnika se gleda crtani i ide se u krevet. Danas djeca sa roditeljima gledaju emisije koje propagiraju nešto što nije ispravno.

Jusuf Nurkić se u našu emisiju uključio video linkom. Istakao je kako svaki čovjek ima svoju vlastitu sudbinu ali da se kroz razne aktivnosti može uticati na djecu.

Porodica je ključ svega gdje se moramo brinuti o našoj djeci. Puno toga možemo učiniti kao odrasli ostavljajući dobar utisak na njih kroz sport i druge aktivnosti koje su dobre za njihov uzrast. Nešto što djecu može naučiti boljem ponašanju. Mnogo toga utiče na život jednog pojedinca. Svako ima svoju sudbinu koju mora proći. Svi imamo dobra i loša iskustva. Kroz moje iskustvo definitivno razgovor je ključ svega.

Muzičar Adis Škaljo podijelio je svoja iskustva i Emotivno - zaplakavši napustio našu scenu.

Uzore koje sam upoznao, u njih sam se razočarao. Ali sam večeras upoznao one koji će mi biti roditelji. Imam hiperaktivno dijete od šest godina. Pokušao sam večeras sebe smiriti i jako teško sam iznio pjesmu. Ovo mi je najbolja emisija u životu. Vi nastavite dalje.

Merima Lepić je istakla kako su današnja djeca fenomenalna kakvi su im roditelji.

Djeca nisu toliko obespravljena koliko mi ne slušamo. Od kako sam postala majka to mi je najteža ali najdrža uloga koju imam. Na kraju dana je nateže kada shvatite da niste najbolji. To preispitivanje je ključ da ćete odgojiti dobrog čovjeka. Škola mu je na početku bila veliki stres. Bila sam ubijeđena da će naučiti osnovno. Ali ono ispod zašto je nervozan ili s kim se druži. Naša djeca su fenomenalna kakvi smo mi roditelji.

Damir Kustura je naglasio kako su djeca brutalna i da se kroz muziku, sport može dosta toga uraditi.

isam roditelj ali radim radionice sa djecom. Kada radim sa njima pripremim se za čas. Ali to ne može biti kruto i striktno to što sam pripremio. Ja sam tu da ih slušam, da se prilagodim i borim se sa drugim stavrima koje im odvraćaju pažnju. Vjerujete sat sedmično.

Poznati influenser Mirza Musatafagić smatra da društvene mreže mogu biti dobre ako ih djeca na pravi način koriste. Kako kaže odgoj je do roditelja.

Apsolutno ima ljudi koji imaju negativan uticaj na mlade. Večeras su mladi ostavili najveći utisak na mene. To su ljudi koji imaju društvene mreže. Influenseri nisu tu da odgajaju nego roditelji. Koliko je teško odgojiti dijete kao samohrani roditelj!? U jednom govoru sam rekao da ste ono što konzumirate. Društvene mreže su sjajne ukoliko ih iskoristite na dobar način.

Amra Džeko također se video linkom uključila u našu emisiju. Podijelila je svoja iskustva sa porodicom i odgojnim temeljima koje je njena majka postavila u njenom životu.

Majka je uvijek bila tu za nas bez obzira što nas je odgajala sama. To je bio temelj za moj odgoj. Okrenite se oko sebe i pogledajte šta možete uraditi za ljude oko sebe.

S obzirom na sve izazove, možda je krajnje vrijeme da se ozbiljno pozabavimo pitanjem: kako oblikovati društvo koje je manje posvećeno ekranu, a više stvarnim, živim vezama? Dok tehnologija napreduje, ne smijemo zaboraviti da iza tih ekrana ne stoje samo virtualni svjetovi, nego stvarni ljudi čije emocije, problemi i potrebe ne mogu biti zamijenjeni nikakvim algoritmom ili robotom.
Možda je vrijeme da, kao roditelji, učitelji, društvo, konačno prepoznamo da djeca nisu samo korisnici tehnologije, već ljudi koji zaslužuju pravu pažnju, ljubav i prijatelje. Prave prijatelje.