Prema potvrđenim laboratorijskim nalazima iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), 22 osobe oboljele su od zarazne bolesti leptospiroze na području Kantona Sarajevo.
Podsjećamo da je epidemija leptospiroze proglašena u Kantonu Sarajevu u petak, a riječ je o bakterijskoj bolesti koja se širi urinom zaraženih životinja, najčešće glodara, ali i stoke i pasa.
Najviše zaraženih je u općini Novi Grad gdje je ukupno 16 osoba oboljelo. Slijedi općina Centar sa četvero zaraženih, dok je u Starom Gradu i na Ilidži po jedno zaraženo.
Kako navode ljekari, oboljeli nemaju respiratornih simptoma, ne kašlju, ne kišu, a imaju visoku temperaturu od 39 i 40 stepeni koja traje i do šest dana.
Sve je praćeno općom malaksalošću organizma, ali i glavoboljom.
Grad je prljav pa i ne čudi da nam se ovo dogodilo - kazao je u reakciji za Hayat.ba Anes Podić iz Udruženja 'Eko-akcija'.
Zbog epidemije intenziviran je i rad komunalnih preduzeća, naloženo je pranje ulica barem jednom sedmično.
Preduzeće 'Rad' formiralo je krizni štab koji radi na osnovu instrukcija Sanitarne inspekcije, Zavoda za javno zdravstvo i štaba Civilne zaštite Općine Novi Grad.
Primarno su sanirane lokacije na kojima su zabilježeni slučajevi leptospiroze, a u toku je nastavak aktivnosti na saniranju drugih područja, primarno općina na kojima je detektovana leptospiroza, to su Općine Novi Grad, Ilidža i Centar.
Infektolozi upozoravaju da posebno treba paziti prilikom odlaganja biotpada koji je hrana glodarima i potrebno ga je odvajati od ostalog smeća.
Radi suzbijanja širenja zaraze Zavod za javno zdravstvo KS naložio je Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS da naredi upraviteljima stambenih zgrada obaveznu sistemsku preventivnu deratizaciju.
Obavezni su provjeriti datume deratizacije na naljepnicama koje su ostavljene u haustorima zgrada. Deratizacija se mora ponoviti ukoliko su datumi stariji od aprila i maja. Moraju očistiti i podrume zgrada.
Preduzeću GRAS naloženo je da vrše što češće pranje i čišćenje vozila javnog gradskog saobraćaja.
Budući da se djeca u predškolskim i školskim ustanovama često igraju na otvorenom i dolaze u dodir s različitim površinama, važno je provoditi preventivne mjere u predškolskim i školskim ustanovama. Iz Zavoda ističu kako su te mjere usmjerene na smanjenje izvora infekcije, prekidanje puteva prijenosa i podizanje svijesti o bolesti.
Kada je riječ o higijenskim mjerama iz Zavoda kažu da je to prvenstveno redovno i temeljito pranje ruku.
Djeca bi trebala prati ruke tečnim sapunom i toplom vodom, uvijek nakon boravka i igranja na otvorenom, kontakta sa životinjama, prije jela i nakon korištenja toaleta. Osoblje treba nadzirati i podučavati djecu pravilnom pranju ruku.
Savjetuje se i pokrivanje rana na način da sve posjekotine i ogrebotine na koži trebaju biti tretirane i pokrivene vodootpornim zavojem, posebno prije aktivnosti koje uključuju kontakt s tlom ili vodom.
Površine koje djeca često dodiruju poput igrački, klupa, stolova i rukohvata trebaju se pojačano čistiti i dezinficirati.
Toaleti trebaju biti čisti i uredni, s dostupnim tečnim sapunom, vodom i papirnim ubrusima.
Smeće se treba redovno odvoziti, a kante za smeće trebaju biti sa poklopcem po mogućnosti na nožni mehanizam kako bi se spriječio pristup glodarima.
Što se tiče kontrole glodara, iz Zavoda napominju kako je važno redovno provoditi deratizaciju u i oko objekata predškolskih i školskih ustanova.
To je ključno jer su glodari (štakori i miševi) glavni prenosioci leptospiroze. Skladištiti hranu u zatvorenim posudama i redovno čistiti prostore kako bi se spriječilo privlačenje glodara. Popraviti pukotine i rupe u zidovima, podovima i oko cijevi kako bi se spriječio ulaz glodara u objekte – dodaju iz Zavoda.
Važno je obratiti pažnju i na sigurnost okoliša odnosno izbjegavati kontaminiranu vodu i tlo odnosno izbjegavati igranje u lokvama, močvarnim područjima ili na terenima gdje bi mogla biti prisutna kontaminirana voda.
Preporučuje se i redovno kositi travu i uklanjati korov u dvorištima kako bi se smanjila skrovišta za glodare, a betonske površine redovno prati vodom. Pse i druge kućne ljubimce u okolini ustanove treba vakcinisati protiv leptospiroze.
Iz Zavoda ističu i da je važno educirati djecu o važnosti higijene ruku i izbjegavanja kontakta s nepoznatim životinjama ili sumnjivim vodama. Dodaju da nastavno i ostalo osoblje, kao i roditelji, trebaju biti informirani o simptomima leptospiroze i preventivnim mjerama. Treba ih poticati da prijave svaki sumnjivi slučaj i da se pridržavaju higijenskih preporuka.
Primjenom ovih preventivnih mjera značajno se smanjuje rizik od zaraze leptospirozom u predškolskim i školskim ustanovama, čime se štiti zdravlje djece i osoblja – poručuju iz Zavoda.
Infektolog Ednan Drljević kazao nam je kako nije samo problem u higijenskim uslovima.
Ne možete ići u podrum i raditi bez rukavica, ako se razbolite nije kriva inspekcija. Kad čistite podrume, okolinu kuća, morate imati čizme, rukavice, po nekima i naočale. Pojava epidemije nije posao doktora i inspektora, nego svih nas – pojasnio je Drljević.
(Foto: Armin Durgut/PIXSELL)
