Ovogodišnji izvještaj o napretku Srbije, koji će Evropska komisija (EK) usvojiti u idući utorak (4. novembar) u okviru paketa proširenja, bit će najnegativnije otkako je Srbija počela svoj put prema članstvu u EU.
Od kritika za anti-EU retoriku, prekomjernu upotrebu sile od strane policije, nespremnosti za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanja obaveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnji i zastrašivanja novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja, redaju se kritike prema Srbiji u nacrtu izvještaja o napretku u koji je Jutarnji list imao uvid.
Paket proširenja trebao bi se usvojiti na sastanku kolegija Evropske komisije u utorak, 4. novembra.
Dok će iz tih dokumenata biti vidljiv značajan napredak Albanije i Crne Gore, stagnacija ili mali napredak drugih, izvještaj za Srbiju sadrži najviše kritika i loših ocjena.
Evropska komisija u tekstu nacrta navodi da se u Srbiji nastavlja anti-EU narativ, i to ne samo u medijima, već i na visokom političkom nivou.
Od Srbije se traži veći angažman u komuniciranju svog strateškog, deklariranog opredjeljenja za integraciju u EU i suprotstavljanje dezinformacijama i manipulacijama.
U izvještaju se navodi da Srbija "tek treba dokazati političku volju" oko EU integracija.
Evropska komisija smatra da duboka društvena polarizacija, kao i stalna anti-EU retorika, idu protiv ovog cilja.
Izražava se zabrinutost i zbog odnosa vlasti prema nevladinom sektoru. Dio organizacija civilnog društva je prestao sarađivati sa vlastima, što ometa inkluzivnost procesa proširenja u slučaju Srbije.
Nacrt izvještaja spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana i navodi kako je taj incident prouzrokovao masovne blokade i proteste protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti.
Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.
Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokratije. Izvještaj navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi, u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni posmatrači uputili nakon zadnjih izbora i to prije budućih izbora.
Komisija smatra da se u Skupštini Srbije ne vodi prava javna demokratska debata, da je premali broj sastanaka, da su debate obilježene tenzijama između vlasti i opozicije te da se kažnjavanje zastupnika zbog njihovog ponašanja ne provodi jednako.
Prema ovom tekstu, sve su teži uvjeti za djelovanje civilnog društva u Srbiji, a bilježe se intenzivni verbalni napadi na predstavnike civilnog društva, uključujući i od visokih dužnosnika.
Evropska komisija navodi da, iako Srbija ima zakone i okvir koji omogućuju slobodu okupljanja, u praksi nije uvijek zagarantovana sigurnost demonstranata.
Navodi razne izvještaje o tome kako je protiv građana korištena prekomjerna sila, a da se ti slučajevi nisu adekvatno istražili i prema počiniteljima nisu poduzete uvijek potrebne mjere.
Najviše je Srbija nazadovala po pitanju slobode medija, što EU smatra jednim od ključnih područja u demokratskom društvu i zemlji koja teži integraciji u EU.
Srbija ima određen nivo spremnosti u području slobode izražavanja. U proteklom vremenskom periodu koje obuhvata izvještaj bilo je nazadovanja, a uvjeti djelovanja medija i novinara su se ozbiljno pogoršali - piše u nacrtu izvještaja o Srbiji i posebno se spominju izjave vladinih zvaničnika o radu medija.
U borbi protiv organiziranog i ozbiljnog kriminala Srbija je postigla samo "ograničen napredak", što je inače jako loša ocjena, a po pitanju vanjskih odnosa nije bilo uopće napretka.
Funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji je u iskušenju zbog polarizacije. Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog zakona i jasna podjela između stranke i države.
Više napora od Srbije se traži i u vladavini prava, nepristranosti i efikasnosti sudstva.
Posebno se navodi da Srbija mora pokazati veću odlučnost za procesuiranje ratnih zločina.
Primjećuje se da se sudovi suzdržavaju od dizanja optužnica protiv osoba visokog profila.
Izvještaj kritizira Srbiju i zbog toga što brojne političke stranke, političari i mediji daju javni prostor osuđenim ratnim zločincima i nastavljaju bez ikakvih posljedica negirati zločine, uključujući i genocid u Srebrenici.
Srbija se posebno kritizira jer nije poduzela mjere protiv odgovornih za napad u selu Banjska na sjeveru Kosova, da ne poštuje obavezu da se ne protivi integraciji Kosova u međunarodne organizacije te da je povlačenje Srba iz kosovskih institucija na sjeveru Kosova bilo "grubo nazadovanje" u ispunjavanju uvjeta iz dijaloga.
