Ugledni američki sedmičnik The New Yorker donosi opširnu analizu prve godine novog mandata Donalda Trumpa. Dok predsjednik niže bizarne diplomatske geste poput primanja tuđih Nobelovih medalja i "Rolex" satova, zemlja se suočava s dubokim sistemskim promjenama. Od prijetnji vojnom intervencijom na vlastitim ulicama i uvođenja carina saveznicima zbog Grenlanda, pa sve do pravne bitke protiv stotina izvršnih naredbi, autorica Amy Davidson Sorkin analizira 2026. godinu kao ključnu prekretnicu.
U ovom članku se navodi da vodiči za poklone obično kažu da su čestitke i satovi simboli prve godišnjice braka, a kako SAD upravo navršavaju prvu godinu u svom sve gorem političkom braku s Donaldom Trumpom, on je jasno stavio do znanja da će rado prihvatiti bilo koji dar. Posebno mu je bila draga medalja Nobelove nagrade za mir koju mu je prošle sedmice ponudila María Corina Machado, vođa opozicije u Venecueli, upakovana u veliki zlatni okvir spreman za vješanje na zid.
Ovaj potez djeluje, navodi se, prilično tužno jer se čini da je Trumpova vlast već postigla dogovor s onim što je ostalo od Madurove vlade, dok se sam Maduro nalazi u zatvoru u Brooklynu, ali je taj gest ipak popravio njen status kod predsjednika. Trump je ranije govorio da ona nema poštovanje, dok je nakon dobijanja medalje izjavio da je ona divna žena i da je njen poklon prelijep dokaz uzajamnog uvažavanja. Da Machado kontrolira velike izvore nafte, ove bi je riječi možda i nekuda dovele, ali i satovi su se pokazali kao dobri pokloni jer je Švicarska dobila niže carine nakon što su njihovi biznismeni u Bijelu kuću donijeli ogroman sat koji liči na Rolex.
Oni koji ne pokušavaju ugoditi predsjedniku trebali bi se sjetiti satova zbog odbrojavanja, jer se cijela zemlja nalazi u periodu čekanja na kraj mandata. Prošla je prva godina Trumpove vlasti, što znači da je ostalo još tačno 1096 dana do kraja, uključujući i prestupnu godinu, a tu ne računamo dane iz njegovog prvog mandata jer je ovo tragedija braka koji se ponovio. Toliko smo ostarjeli u ovim godinama da nam se vrijeme kada je vladao Joe Biden čini mnogo daljim nego što zapravo jeste. Kratka era u kojoj je Elon Musk stalno bio u Bijeloj kući sada izgleda kao neki čudan san, mada on i Trump i dalje imaju promjenjiv odnos dok su stotine hiljada ljudi zbog njih ostale bez posla. Od početka januara milioni Amerikanaca više nemaju pomoć za zdravstveno osiguranje, dok imigranti, naučnici i pravnici žive u stalnom strahu, uz primjetan porast političkog nasilja koji nije bio prisutan na ovaj način prije godinu dana", piše autorica New Yorkera Amy Davidson Sorkin.
Ističe da je veoma važno što je ostalo još samo 287 dana do izbora za Kongres, jer ti izbori imaju moć da značajno promijene raspored snaga u Washingtonu gdje republikanci trenutno imaju veoma malu prednost. Ta prednost u Zastupničkom domu je toliko nesigurna da vođe ove stranke zahtijevaju da niko ne izostaje s glasanja osim u slučajevima koji su bukvalno pitanje života ili smrti. Postoji velika šansa da demokrate preuzmu kontrolu nad ovim domom, dok će borba za Senat biti mnogo teža jer se bira samo 35 novih članova. Čak i prije tih izbora u novembru, održat će se vanredni izbori za četiri mjesta, uključujući i ono koje je donedavno držala Marjorie Taylor Greene, čije udaljavanje od Trumpa zbog skandala oko Jeffreya Epsteina pokazuje da ova vlast propada brže nego što kalendar sugerira.
Za neke druge republikance, glavna tačka razdora bila je Trumpova ozbiljna namjera da kupi ili nasilno preuzme Grenland od Danske, koja je američki saveznik u NATO-u. Iako se nekim njegovim pristalicama ta ideja sviđa, lideri republikanaca u Senatu kažu da za takve opcije uopće nema podrške u vlasti. Trump je nakon toga objavio da uvodi carine Danskoj i drugim evropskim zemljama i da će one važiti sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj kontroli nad Grenlandom. Zbog ovakvih poteza, senator Thom Tillis je čak razmatrao mogućnost da Kongres iskoristi posebne zakone kako bi ograničio predsjednikovu moć, a pošto se on više neće kandidirati, to mjesto je sada otvorena prilika za demokrate i njihovog snažnog kandidata Roya Coopera. Situacija u Sjevernoj Karolini je veoma bitna jer se samo za nekoliko mjesta u Senatu vodi prava borba, dok su ostale države većinom čvrsto opredijeljene za jednu stranku. U Minnesoti je situacija nesigurna jer se senatorka Tina Smith povlači, a događaji poput pucnjave agenta imigracione službe na automobil podsjećaju nas da se sve može promijeniti u jednoj sekundi. U Minneapolisu vlada napetost dok Trump prijeti da će poslati vojsku na ulice kako bi zaveo red, što je moć koju on žarko želi upotrijebiti. Njegovo ministarstvo trenutno istražuje gradonačelnika i guvernera jer navodno ometaju rad imigracione službe, što obojica vide kao jasan pokušaj zastrašivanja koje dolazi iz Bijele kuće - dodaje se.
Ovisno o tome šta Trump sljedeće uradi, u ovom članku uglednog New Yorkera stoji da bi Minneapolis mogao postati mjesto potpunog sloma odnosa između naroda i njihove vlade. Baš zbog te opasnosti, zabrinjavajuće je što se dvije vodeće kandidatkinje demokrata svađaju oko toga ko je bolje reagirao na akcije imigracione službe i skandale u lokalnoj zajednici. Ove unutrašnje podjele u stranci su veoma duboke i postavlja se pitanje koji tip demokratskog kandidata ima najbolje šanse da pobijedi na izborima u novembru. Odgovor na to pitanje zavisi od svake države pojedinačno, a trenutno je jedno od najugroženijih mjesta ono senatora Jona Ossoffa u Georgiji.
Pored izborne borbe, u toku je i velika pravna bitka jer je Trump donio rekordan broj izvršnih naredbi koje su izazvale stotine tužbi širom zemlje. Teško je kod Trumpa razlikovati neozbiljne poteze od onih koji su katastrofalni, poput njegovog pokušaja da ukine pravo na državljanstvo djeci migranata koja su rođena u Americi. Vrhovni sud će uskoro odlučivati o ovim važnim pitanjima, ali i o slučaju Jeromea Powella iz Federalnih rezervi, koji tvrdi da je pod istragom samo zato što nije htio mijenjati kamatne stope onako kako je predsjednik Trump tražio. Kada je Trump postao predsjednik, mnogi su se bojali da će on odmah imenovati mnogo novih sudija u Vrhovni sud, ali je sreća što u prvoj godini još nije dobio tu priliku. Ipak, sudija Clarence Thomas bi se mogao uskoro umiroviti kako bi omogućio Trumpu da izabere njegovog nasljednika dok još uvijek ima podršku u Senatu. U Vrhovnom sudu se trenutno nalaze četiri sudije koji imaju više od sedamdeset godina, što znači da bi se sastav suda mogao značajno promijeniti u bliskoj budućnosti", navodi se u članku originalnog naslova "An Unhappy Anniversary: Trump's Year in Office.
Postoje i druga odbrojavanja, napominju, jer će stotine hiljada ljudi iz zemalja poput Haitija i Venecuele uskoro izgubiti pravo na legalan boravak u Americi. Trump pokušava ukinuti ove zaštite bez obzira na to što ti ljudi u SAD-u žive godinama, imaju poslove i djecu koja su američki državljani. Iako su sudski sporovi u toku, ovi migranti su veoma ranjivi jer njihova sudbina zavisi od volje predsjednika, a Vrhovni sud bi mogao podržati Trumpove odluke jer okrutnost vlasti, nažalost, nije uvijek protivna Ustavu.
U protekloj godini smo naučili da funkcija predsjednika ima preveliku moć jer su druge grane vlasti predugo prepuštale svoje nadležnosti Bijeloj kući. Iako Trump može pokvariti mnoge stvari, poput savezništava i ljudskih života, ista ta velika moć će omogućiti onome ko dođe poslije njega da brzo popravi štetu. Demokrate moraju pažljivo odlučiti ko će ih predstavljati na sljedećim izborima, pazeći da ne donesu odluku prebrzo i time onemoguće pravu unutarstranačku borbu koja bi bila korisna za stranku - zaključuje autorica.
Sljedeći veliki predsjednički izbori su tek 2028. godine, a Amerikanci su sada u 2026. i još uvijek imaju vremena da se organiziraju za izbore za Kongres. Ono što je Kongres ranije dao predsjednicima sada može početi da vraća u svoje ruke kako bi se uspostavila ravnoteža vlasti. Godina 2026. će biti godina otpora protiv Trumpove politike putem glasačkih listića i sudskih tužbi, jer iako se Amerika ne može vratiti na staro, još uvijek može naći bolji put naprijed.
