Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg otkrio je da se ruska invazija na Ukrajinu mogla spriječiti, ali podrška Alijanse stigla je "premalo i prekasno". Norveški državnik priznao je i da se tokom svog mandata plašio da bi NATO mogao da se raspadne.
Stoltenberg se prisjetio napetog telefonskog poziva koji je u februaru 2022. primio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok su se ruski tenkovi približavali Kijevu.
Zelenski me je zvao iz bunkera. Tražio je da NATO zatvori nebo i zaustavi ruske avione, dronove i helikoptere. Rekao mi je: ‘Znam da NATO to može, već ste to radili.'
Da smo to uradili, pokrenuli bismo potpuni rat između NATO-a i Rusije. Morali bismo uništiti ruske sisteme PVO u Bjelorusiji i Rusiji i obarati ruske letjelice. Kako je tada rekao predsjednik Biden, ‘nećemo rizikovati treći svjetski rat zbog Ukrajine’.
Dodao je da mu je bilo izuzetno teško prekinuti taj razgovor, znajući da je Zelenskijev život ugrožen.
Stoltenberg, koji je vodio NATO od 2014. do 2024., opisao je rane reakcije Alijanse na invaziju kao duboko sukobljene.
Dana 24. februara 2022. donijeli smo dvije odluke: da povećamo podršku Ukrajini i da spriječimo širenje rata van njenih granica. Ti ciljevi bili su suštinski kontradiktorni. Da nam je jedini cilj bio pobjeda Ukrajine, poslali bismo vojnike i avione. To nismo uradili da bismo izbjegli direktan rat NATO-a i Rusije - poručio je Stoltenberg.
Stoltenberg smatra da bi jača vojna podrška Ukrajini nakon ruske aneksije Krima 2014. mogla odvratiti Putina od pokretanja invazije velikih razmjera.
Naša podrška stigla je prekasno i bila je preslaba. Bojali smo se provocirati Rusiju, ali je Rusija ipak izvršila invaziju.
Govorio je i o padu Kabula u ruke talibana 2021. godine, nazvavši ga "najvećim porazom NATO-a". U svojim memoarima On My Watch prisjetio se riječi bivšeg afganistanskog potpredsjednika: "Iznevjerili ste nas."
Željeli smo slobodan, demokratski Afganistan. Ali nakon 20 godina naučili smo da je stvaranje takvog društva vojnim putem jednostavno preteško i preambiciozno. Bolno je gledati djevojčice koje ne smiju u škole, ali povlačenje je bilo ispravna odluka - kazao je Stoltenberg.
Stoltenberg je otkrio da je tokom samita NATO-a 2018. tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump razmatrao povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Alijanse.
Tada sam se bojao da ću biti generalni sekretar koji je svjedočio kraju NATO-a. Postigli smo kompromis i evropski saveznici su pristali povećati izdvajanja za odbranu. To je održalo Alijansu na okupu - istakao je Stoltenberg.
Sada, kao norveški ministar finansija, Stoltenberg ističe da se Rusija može privoljeti na pregovore samo jačanjem Ukrajine na frontu.
Ne možemo promijeniti Putinov um, on želi kontrolu nad Ukrajinom. Ali možemo promijeniti njegovu računicu. Ako cijena postane previsoka, mogao bi sjesti za pregovarački sto. Zelenski je ponudio razgovore o prekidu vatre, ali ih je Putin odbio. Moramo učiniti Ukrajinu jačom na bojnom polju - dodao je Stoltenberg.
Stoltenberg je naveo da je Norveška utrostručila vojnu podršku Ukrajini otkako je preuzeo funkciju ministra finansija.
Sada dajemo sedam milijardi eura direktne pomoći, većinom vojne. Sa samo pet miliona stanovnika, Norveška je među najvećim donatorima u svijetu, i po glavi stanovnika i u apsolutnim brojkama - dodao je Stoltenberg.
Na pitanje o mogućim teritorijalnim ustupcima, Stoltenberg je rekao da o tome može odlučiti samo Ukrajina.
Na kraju, na Ukrajini je da odluči hoće li prihvatiti nešto slično onome što je Finska učinila 1940. godine, kada je Staljinu prepustila deset posto svoje teritorije. Naš zadatak nije da savjetujemo Ukrajinu, nego da je podržavamo - poručio je Stoltenberg.
