Sa bebom pored sebe, Arlinda je spakovala stvari u kofer, spremna za povratak kući. Na Ginekološkoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra Kosova u Prištini rodila je svoje prvo dijete, teško gotovo tri kilograma. Bio je to trenutak koji je mjesecima zamišljala, ali ne i način na koji se porođaj završio carskim rezom.
Naravno da sam sretna, ali mi treba vrijeme da se oporavim - kaže Arlinda, koja dodaje da emocionalno nije bila spremna na operaciju, ali je pristala jer su ljekari procijenili da je to neophodno, javlja Radio Slobodna Evropa.
U istom odjeljenju, istog jutra, bila je i Pranvera. Za razliku od prvog porođaja koji je imala prirodnim putem, ovaj put sve je krenulo drugačije. Nakon višesatnih bolova i boravka u porođajnoj sali, ljekari su joj saopštili da je potrebna operacija, bez detaljnog objašnjenja razloga.
Dvije žene, dvije priče, ali ista slika zdravstvene stvarnosti na Kosovu nagli porast broja porođaja carskim rezom. Vrhunac tog trenda zabilježen je 2024. godine, kada je gotovo polovina svih porođaja u zemlji obavljena hirurškim putem, uz posebno visok udio u privatnim bolnicama.
Prema definiciji Svjetska zdravstvena organizacija, carski rez je medicinski opravdana intervencija kada prirodni porođaj predstavlja rizik za majku ili dijete. Međutim, WHO upozorava da se ovaj zahvat ne bi smio koristiti rutinski, jer nepotrebna primjena može povećati rizik od infekcija, komplikacija i problema u narednim trudnoćama.
Podaci Univerzitetski klinički centar Kosova pokazuju da je tokom 2025. godine obavljeno više od 7.000 porođaja, od čega čak 3.074 carskim rezom. Direktor Ginekološke klinike Zef Ndrejaj navodi da se ljekari često nalaze pred teškim odlukama.
Ako insistiramo na prirodnom porođaju, a dođe do komplikacija u posljednjem trenutku, posljedice mogu biti ozbiljne – i medicinske i pravne - kaže Ndrejaj.
Dodaje da carski rez ne bi trebao biti prva opcija, ali da često postaje izbor zbog nedostatka jasnih i obavezujućih protokola, kao i zbog činjenice da Klinika prima najteže slučajeve iz cijelog Kosova.
Predsjednik Udruženja akušera i ginekologa Kosova Naser Rafuna ističe da sve češće same žene traže porođaj carskim rezom.
Poštuje se želja pacijentice. Strah, pritisak porodice i iskustva iz okoline snažno utiču na odluku - kaže on.
Ipak, ginekolog Arber Lila upozorava da odgovornost ne leži samo na majkama.
I mi kao struka imamo svoj dio krivice. Manjak komunikacije, strah od tužbi i potreba da se proces ‘ubrza’ često vode ka operaciji - ističe Lila, dodajući da prirodni porođaj zahtijeva više vremena, pažnje i odgovornosti.
Globalno gledano, Kosovo nije izuzetak. Prema podacima WHO-a, udio carskih rezova u svijetu porastao je sa 6% u 1990. na 21% u 2018. godini, a do 2030. se očekuje da će dostići oko 30%. Procjene govore da će tada čak 38 miliona žena godišnje rađati carskim rezom, uglavnom u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Ministarstvo zdravstva Kosova je u julu 2025. godine usvojilo kliničke smjernice za upravljanje porođajima carskim rezom, s ciljem da žene donose informisane odluke. Međutim, smjernice se u praksi još uvijek ne primjenjuju u punom obimu, dijelom zbog nedostatka nadzora.
Tamo gdje postoje uslovi za prirodni porođaj, on bi trebao biti prvi i osnovni izbor - poručuje direktor klinike Ndrejaj, upozoravajući da bi dalji rast carskih rezova mogao imati dugoročne posljedice ne samo za zdravlje žena, već i za cijeli zdravstveni sistem.
