Sukob predsjednika Donalda Trumpa i elitnih univerziteta Kolumbija i Harvard eskalirao je nakon što je uprava Harvarda odbacila optužbe predsjednika za navodni "antisemitizam, marksizam, ljevičarenje" i ostale "boleštine", kako se predsjednik doslovno izrazio, piše Deutsche Welle.
Trump ove optužbe protiv Kolumbije u New Yorku i Harvarda pored Bostona podiže na temelju propalestinskih demonstracija koje su se neko vrijeme održavale na ovim univerzitetima i tokom kojih je dolazilo i do napada na studente židovske vjere. Trump univerzitete optužuje da nisu učinili dovoljno da prekinu ove proteste i zaštite studente Židove.
I koristi jedno pravilo prema kojem se univerzitetima može ukinuti povlastica neplaćanja poreza na dobit, ako ona djeluju diskriminatorski prema nekoj manjini. Konkretno Harvard, najstariji i najbogatiji univerzitet u zemlji bi to moglo stajati dvije milijarde dolara godišnje. Direktor Harvarda Alan Garber je odbacio optužbe i predsjednika optužioz a kršenja građanskih i ustavom zaagarantovanih prava.
No, ovaj sukob bi se mogao voditi preko leđa najslabijih karika u akademskom lancu, stranih studenata koji sada strahuju da bi im mogle biti uskraćene vize i stipendije.
Jedan strani student s jednog američkog univerziteta rekao je u razgovoru za DW kako smatra da ciljani napadi na univerzitete mogu rezultirati prekidima rasprava i slobodne razmjene mišljenja.
On također strahuje od trenutka kada će trebati produžiti svoju studentsku vizu.
Ja sam brucoš koji je stigao u SAD očekujući prilike i izazove koji neće kompromitirati moje slobode kao pojedinca. Ja sam mislio da sam u zemlji slobodnih - kaže ovaj student novinarstva aludirajući na tekst himne SAD koja govori o "zemlji slobodnih".
On je dodao kako sada mora primjenjivati samocenzuru nakon što je dobio e-mail od uprave fakulteta u kojem ga upozoravaju na opasnost kritikovanja Trumpove administracije.
U zemlji iz koje dolazim je opasno biti novinar. Ali, sada mi se čini da je opasnije biti novinar u SAD - rekao je za DW student koji je htio ostati anoniman.
Rahan Kapur, potpredsjednik udruženja međunarodnih studenata Univerziteta Džordž Vašington kaže kako njegovo udruženje organizira informativne razgovore za one studente koji strahuju da bi im nakon putovanja izvan SAD mogao biti uskraćen ponovni ulazak u SAD.
- Mnogi strani studenti ovog ljeta neće putovati kući, jer ne žele ništa dovoditi u opasnost - kaže Kapur.
Ti strahovi možda uopće nisu neopravdani, kako tvrde u NAFSA-i, neprofitnoj organizaciji koja se fokusirala na međunarodnu razmjenu studenata i koja prati situaciju s izdavanjem studentskih viza.
Ova organizacija svjedoči o najmanje 1.300 slučajeva koji su prijavljeni od sredine ožujka do sredine travnja i kod kojih se radilo ili o odbijanju produljenja viza ili brisanja iz SEVIS-a, vladinog registra stranih studenata ili učenika na razmjeni.
Ono što vidimo je potpuni izostanak bilo kakve transparentnosti u procesu odbijanja viza ili objašnjenja za odbijanje viza - stoji na internetskoj stranici NAFSA-e. Opasnost ne vreba samo od odbijanja produženja viza, nego i od konkretnog privođenja i protjerivanja kao što je bio slučaj s Mahmoudom Khalilom koji je organizovao propalestinske proteste na Kolumbiji ili Rümeysom Öztürk koja je kritikovala svoju univerzitet (Tufts), jer joj se nije dopadalo kako je on reagovao na, kako je rekla, povrede ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Posebno propalestinski protesti od prošlog ljeta koji su, djelomice i nasilno, eruptirali na mnogim američkim univerzitetima, daju povoda novoj vlasti da se sukobljavaju s upravama univerziteta optužujući ih za antisemitizam.
Zaključno, DW navodi da su napadi Donalda Trampa na univerzitete izazvali otpor i izvan akademskih krugova. Bivši republikanski političar Jamaal Bowman je rekao nedavno učestvjući na studentskim prtestima u Vašingtonu kako je odnos Trampove administracije naspram akademskog svijeta simbol njegove šire politike.
