Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, u okviru obilježavanja dvadesete godišnjice postojanja, danas je bio domaćin naučne konferencije pod nazivom: ‘Aktuelnosti pravne teorije i prakse: pravno-političke posljedice Dejtonskog mirovnog sporazuma - 30 godina poslije.’
Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine predstavljalo je historijsku prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu. Aneks 4 sporazuma kreirao je ustav i ustavno uređenje države, što je 30 godina kasnije i dalje temelj pravnog i političkog sistema. Pravni fakultet je, simbolično povezujući svoju dvadesetu godišnjicu s ovom jubilejnom obljetnicom, organizovao cjelodnevnu konferenciju s eminentnim stručnjacima iz akademske zajednice, pravosudnih institucija i političkog miljea.
Prof. dr. Enis Omerović, dekan Pravnog fakulteta u Zenici, istakao je značaj okupljanja.
Imati velike stručnjake, profesionalce iz političkog miljea, akademske zajednice, pravosudnih institucija, naših dragih profesora sa univerziteta i fakulteta svi na jednom mjestu da vidimo kakve su to implikacije Dejtonskog mirovnog sporazuma 30 godina poslije i da kroz tri plenarne sesije na cjelodnevnoj naučnoj konferenciji govorimo o tim politčko-pravnim detaljima uređenja Bosne i Hercegovine.
Doc. dr. sc. Dženana Radončić dodala je da se radi o temi koja je od značaja za sve.
Radi o temi koja je od značaja za sve, ne samo pravnike već i osobe drugih struka, sektora djelovanja ali isto tako i za studente Pravnog fakulteta prvenstveno. Mi smo nastojali kroz ovu konferenciju uspostaviti platformu za jednu argumentovanu, otvorenu, stručnu diskusiju kako bismo mogli vidjeti gdje se trenurno nalazimo, koje okvire i eventualna ograničenja je postavio Dejtonski mirovni sporazum ali i kako dalje, koje nam opcije stoje na raspolaganju za unapređenje funkcionalnosti i vladavine prava u postojećem ustavnom uređenju. Što se tiče samih učesnika tu su renomirane kolege sa pravnih fakulteta i drugih srodnih. To nam dozvoljava da multidisciplinarno pristupimo ovoj temi i da se bavimo različitim aspektima, od ustavno-pravne, međunarodno-pravne preko raspravljanja važnih političkih pitanja do konkretnih tema reformi pravosuđa.
Akademik Mirko Pejanović naglasio je razvoj državnih institucija nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Od brojnih institucija koje su nastale u postdejtonskom periodu izdvajaju se kao vrlo važne za izgradnju države BiH: državna granična služba, reforma Oružanih snaga i stvaranje jedinstvenih Oružanih snaga, izdvaja se proširenje strukture Vijeća ministara. Vijeće ministara BiH je 97' imalo tri ministarstva, danas je to devet. Izrasli su u jednu instituciju koja je postala važna i snažna za provođenje izvršne politike u procesu integracija BiH u EU. Važne institucije su Sud BiH, VSTV, Tužilaštvo i sve obavještajne i sigurnosne strukture.
Konferencijom se nastojala uspostaviti platforma za argumentovanu, otvorenu i stručnu diskusiju, kako bi se sagledalo trenutno stanje pravnog sistema, okviri i ograničenja postavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, te opcije za unapređenje funkcionalnosti i vladavine prava u postojećem ustavnom uređenju.
Prilog radila Sara Delić.
