Bosna i Hercegovina ulazi u presudnu fazu energetske tranzicije, u kojoj će se istovremeno suočiti s rastućom potrošnjom električne energije, sve snažnijim pritiscima iz Evropske unije i neminovnim rastom cijena struje. Upozorenja iz stručnih krugova ukazuju da su promjene koje dolaze najdublje do sada.
Predsjednik CIGRE BiH Zijad Bajramović najavio je da će ključni izazovi u 2026. godini biti povećanje fleksibilnosti elektroenergetskog sistema, kroz razvoj prosumera i skladištenje energije, ali i rast cijena mrežarine, koji je, kako ističe, „nemoguće izbjeći“.
Ulazimo u proces postepenog usklađivanja cijena električne energije s tržišnim principima, uz obaveznu zaštitu socijalno ugroženih kupaca - poručio je za Večernji list Bajramović nakon sjednice Upravnog odbora CIGRE BiH održane u Sarajevu.
Poseban pritisak dolazi iz Evropske unije. Od početka 2026. godine BiH ulazi u punu primjenu CBAM mehanizma, kojim se uvode pristojbe na emisije CO₂. To će direktno pogoditi izvoz električne energije iz BiH i dodatno otežati trgovinu, naročito ako zemlja ne uvede sistem jamstava porijekla za energiju iz obnovljivih izvora.
Stručnjaci upozoravaju da energetski sektor BiH ulazi u period najdubljih promjena do sada. Projekcije pokazuju da bi se do 2050. godine potrošnja električne energije mogla udvostručiti, zbog ubrzane elektrifikacije saobraćaja, šire upotrebe dizalica topline i razvoja baterijskih sistema.
Istovremeno, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima: nestabilnom proizvodnjom iz hidroelektrana, smanjenim radom termoelektrana i rastućom potrošnjom. Preporuke elektroenergetskog sektora predviđaju da do 2030. godine treba priključiti oko 1.500 MW novih solarnih kapaciteta, uz ulaganja od gotovo 1,4 milijarde KM.
Iako zakonski okvir omogućava građanima da postanu kupci–proizvođači (prosumjeri), u praksi je taj proces i dalje spor i skup. Nedostatak podzakonskih akata, komplikovane procedure i izostanak poticaja doveli su do paradoksa da BiH, uprkos solarnim kapacitetima, i dalje uvozi električnu energiju.
Stručnjaci upozoravaju da bez jasne institucionalne podrške, pune primjene zakona i ubrzanog razvoja obnovljivih izvora, energetska tranzicija može dodatno povećati troškove za građane, umjesto da im donese korist.
Zaključak je jasan: poskupljenje električne energije je gotovo neizbježno, a pitanje koje ostaje otvoreno jeste hoće li BiH u ovu tranziciju ući spremna ili će njene posljedice najviše osjetiti građani i privreda.
