Da bi uspješno savladali sve češća i sve veća poskupljenja stanovnici Bosne i Hercegovine moraju postati pravi čarobnjaci jer kako drugačije objasniti da sindikalna potrošačka korpa košta više od dvije prosječne plate u našoj zemlji. O magiji preživljavanja, ali i načinima na kojima bi se mogla popraviti trenutna situacija u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH" govorili su profesor s Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje i Miran Karić, kolega voditelj i poznati kulinarski chef:
Nažalost, nemate komentara na činjenicu da dvije prosječne plate ne mogu podmiriti potrošačku korpu. Naravno, mora se jasno reći da je povećanje minimalne plate, bez obzira na to što je to bilo neophodno, dovelo do povećanja tražnje, a u ekonomiji se sve gleda kroz optiku ponude i tražnje i taj odnos određuje i cijene", na početku naglašava profesor Šunje i dodaje:
"To će značiti da će ovakva cijena potrošačke korpe usloviti pad tražnje jer se ovo neće moći dugo izdržati bez takve posljedice. Obično pad tražnje utječe na pad cijena, ali ostaje da se vidi kako ćemo i šta ćemo dalje i uz sve to bilježimo jak inflatorni pritisak", opominje Šunje dok Miran Karić iz svoje perspektive dodaje:
Moje je iskustvo da su se cijene hrane počele postepeno povećavati tokom prošle godine da bi se u jednom trenu zaustavile. To je, naravno, imalo ozbiljne posljedice kako na kućne budžete, tako i na restorane i druge objekte iz naše industrije, poput hotela. Pri tome, kako se pomjerio minimalac tako su se morale prema gore pomjeriti i sve ostale plate i ja svjedočim tome u komunikaciji sa svim privatnicima i firmama s kojima sarađujem. Povećano je na stotine plata i vlasnici sve teže to mogu pratiti jer ako je neko radio za minimalnu platu, a sad je minimalna plata hiljadu, to automatski znači da bi radi održavanja standarda uposlenih to značilo da će onom iznad njega rasti plata na 1.200 1.300, a nekad i više. To onda znači da je porez veći. Zbog toga su cijene u restoranima počele rasti najprije zbog povećanja cijena hrane, a potom i radi povećanja plata svih uposlenih", ističe Karić i dodaje interesantan fenomen
Mi smo sada suočeni s jednom pozitivno negativnom situacijom, ako je tako mogu nazvati. Puno mladih ljudi se sada vraća iz dijaspore posebno samaca jer su nakon tog iskustva shvatili da se ovdje u realnoj potrošnji može kupiti više i bolje za manje novca" ističe Karić

Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte kako se formiraju cijene hrane te zašto su cijene osnovnih namirnica poput brašna, putera, mlijeka, soli, šećera, ulja u Bosni i Hercegovini skuplje nego u velikim gradovima Evrope poput Madrida ili Pariza.