Islamska umjetnost nije samo pokret ljudske ruke, već jedan otisak duše u potrazi za harmonijom, za balansom i za onim estetskim potvrdama Božanskih principa. U toj jednoj konstelaciji harmonije svaki detalj, svaki ornament postaje jedan putokaz prema Bogu iskazan kroz ono što je lijepo.
O islamskoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini govorili smo u emisiji "Raskoš baštine" sa historičarom umjetnosti Kenanom Šurkovićem.
Iz štampe je nedavno izašla njegova nova knjiga "Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini".
"Knjiga je izašla, dugo vremena je spremljena. Jednostavno, to je neka sinteza te teme općento kada je u pitanju islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini. Nažalost, mi nikad nismo imali cijelovit prikaz naše umjetnosti ovdje. U vrijeme Jugoslavije bilo je nekoliko pokušaja, ali to su bili uglavnom parcijalni pokušaje da se opiše islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini. Na tome su radili autori kao što je Karamehmedović, Tihić... Međutim, to su bili parcijalni prikazi. Onda se meni javila ideja da predstavim Islamsku umjetnost od-do. Knjiga obuhvata kompletan osmanski i austro-Ugrarski period u BiH. Obuhvaćeni su su svi vidovi islamske umjetnosti, od arhitekture do ćilima" - predstavlja Šurković
Kako navodi, konkretno je obuhvaćena arhitektura, kaligrafija, iluminacija, minijatura, prepisivačka djelatnost, zatim imamo umjetnost kamena, enterijer, oslikavanje džamija i na kraju ćilime. Dakle, obuhvata je svi oblike umjetnosti koji su se ovdje razvijali preko 450 godina.
"Arhitektura koja je ovdje građena u osmanskom periodu je isključivo osmanska arhitektura, što se podrazumijeva. Ovdje imamo nekoliko stilova. To su rano-carigradski i klasični prije svega, ali imamo i utjecaje osmanskog baroka, ali to se javlja tek u 19. stoljeću. To je arhitektura centra. Kada govorimo o najreprezentativnijim objektima, ono što se gradilo u 16. stoljeću u Istanbulu, svojim kvalitetom je građeno i ovdje u Sarajevu i u ostalim gradovima. Ja uvijek ističem primjer Gazi Husrev-begove džamije, koja je jedan od najznačajnijih projekata osmanske arhitekture općento i najznačajnijih objekata osmanske arhitekture na Balkanu, izvan u Turske. Da je građena u to vrijeme u Istanbulu, bila bi jedna od najvećih istanbulskih džamija. To govori koliki je značaj Begove džamije za našu umjetnost. Inače, kada je u pitanju arhitektura, to je jedan od većih dijelova u mojoj knjizi. Moram istaći da je puno toga srušeno, nažalost, u ratnim periodima, nažalost, puno toga srušeno je u mirnodobskim periodima, tako da danas govorimo o ostacima ostataka onoga što je nekada bilo" - kazao je naš gost.
Kada je u pitanju Sarajevo, Šurković ističe da danas imamo stotinjak sačuvanih objekata iz osmanskog perioda, prije ih je bilo više stotina, uglavnom džamija. Oko 70 džamija i 30 ostalih objekata.
"I moramo znati da je osmansko Sarajevo nekad bilo od Baščaršija do Marindvora. Ljudi su nekad zabludi pa pomisle da je osmansko Sarajevo bilo Baščaršija i ovih padinski dijelovi grada. Međutim, grad se prostirao sve do Marindvora i on je, nažalost, najvećim dijelom srušen kada je došla Austrugarska. Tako da mi sad možemo samo pretpostaviti kako je taj dio grada izgledao u tom periodu"
