Vlada FBiH predložila je sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om kao odgovor na potencijalne carine koje bi mogle pogoditi ključne industrijske sektore
Ta inicijativa dolazi zbog najavljenog uvođenja carina SAD-a koje bi mogle pogoditi privredu.
Od 2. aprila 2025. godine, američka administracija uvela je univerzalnu carinu od 10% na sve uvozne proizvode, uz dodatne mjere za zemlje s kojima SAD imaju trgovinski deficit. Za proizvode iz BiH predložena je dodatna carinska stopa od 35%. Iako su ove mjere privremeno suspendovane 9. aprila na period od 90 dana, njihova moguća aktivacija i dalje izaziva zabrinutost.
Prema dostupnim podacima, trgovinska razmjena između BiH i SAD čini oko 1% ukupne vanjskotrgovinske razmjene zemlje.
Carine su samom najavom stvorile ogroman pritisak na svjetsku privredu, te će ukoliko bi iste i zvanično stupile na snagu, prouzrokovati negativne direktne i indirektne uticaje i na privredu BiH.
Analitičar Igor Gavran za Hayat.ba navodi da je očekivan mnogo teži indirektni efekat povećanja carine na izvoz iz područja u koje mi najviše izvozimo, a to je prije svega EU.
- Zato jer će smanjenje njihovog izvoza značiti i smanjenje tražnje za našim proizvodima u slučajevima kada su namijenjeni ugradnji u proizvode koji se potom izvoze u SAD. Još je rano za preciznije prognoze konkretnih efekata, a nestabilnost američke politike prethodnih sedmica i mjeseci dodaje neku jednostavno koliko će i sada najavljene carine potrajati, ali definitivno unose nestabilnost u svjetsku ekonomiju i u većoj ili manjoj mjeri to se odražava na sve, pa i na BiH - pojašnjava.
Međutim, mnogi se pitaju koliko Bosna i Hercegovina prihoduje od carina na robu koja je uvezena iz SAD-a.
Uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.
Kako su naveli iz Uprave za indirektno oporezivanje, ni sva roba koja je uvezena iz SAD-a ne znači da joj je to porijeklo. Ona može biti proizvedena u mnogim drugim zemljama, a samo je kupljena u SAD-u. Ukoliko tu istu robu izvezemo iz SAD u BiH, na nju neće biti obračunata carina, ali je potrebno posjedovati dokaz o porijeklu.
Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju.
Na robu koja je porijeklom iz SAD-a prilikom uvoza se primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. To znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula posto, pet posto, 10 posto ili 15 posto.
