Svjetska žarišta: Gdje danas bukte konflikti?

Naprotiv, brojna područja i dalje su dio teških ekonomskih, religijskih, političkih i društvenih nestabilnosti. Od Evrope do Afrike, od Bliskog Istoka do Pacifika, svijet 2025. ostaje duboko podijeljen između oružanih sukoba, geopolitičkih nadmetanja i rastućih unutrašnjih tenzija.

U Evropi, osim ruske invazije na Ukrajinu i dugotrajnog političkog previranja te granične nestabilnosti između Srbije i Kosova, ne bilježe se značajniji oružani sukobi. Ipak, na širem evroazijskom prostoru, posebno u regiji Kavkaza, i dalje traje dugogodišnji konflikt između Armenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha. Azerbejdžan danas u potpunosti kontroliše to područje, što je dovelo do masovnih raseljavanja i političke nestabilnosti u Armeniji.
U susjednoj Gruziji novi val političkih tenzija izazvali su masovni građanski protesti protiv rastućeg ruskog uticaja i odluke vlasti da uspori put ka evropskim integracijama. U samoj Rusiji rat u Ukrajini izaziva ozbiljne ekonomske i društvene tenzije. Iako vlast održava snažnu propagandnu kontrolu, sve je više znakova unutrašnjeg nezadovoljstva i pritisaka na opoziciju.

Južno od Kavkaza, višedecenijski konflikt između Turske i kurdskih snaga i dalje traje. Turska redovno sprovodi vojne operacije protiv kurdskih oružanih grupa u Siriji i Iraku, navodeći borbu protiv terorizma kao razlog, dok kurdske grupe insistiraju na autonomiji i zaštiti manjinskog naroda. U Centralnoj Aziji brojni konflikti nastavljaju tinjati. Afganistan se i dalje suočava s dubokom humanitarnom krizom, glađu i ukidanjem prava žena, dok Pakistan, osim unutrašnjih političkih problema, ima zategnute odnose s Kabulom. Dvije zemlje povremeno razmjenjuju vatru duž granice i međusobno se optužuju za podršku militantnim grupama, a Islamabad je prošle godine pokrenuo masovne deportacije afganistanskih izbjeglica, uključujući i one s boravišnim kartama. Na istoku, Pakistan se već decenijama sukobljava s Indijom zbog sporne regije Kašmir, koja ostaje jedno od najosjetljivijih svjetskih žarišta.
Povremene razmjene vatre na granici i restriktivna politika Indije prema lokalnom stanovništvu održavaju konstantnu napetost, dok obje zemlje posjeduju nuklearno oružje, što dodatno pojačava rizik od eskalacije.

U susjednom Nepalu, nakon godina političke nestabilnosti i čestih promjena vlasti, građani su sve nezadovoljniji ekonomskom situacijom i korupcijom. Protesti i zahtjevi za reformama pokazuju da demokratija još uvijek traži stabilan put naprijed. U Indijskom okeanu, Šri Lanka se još oporavlja od ekonomske krize i političkih nemira koji su srušili vladu 2022. godine. Još dvije centralnoazijske zemlje, Tadžikistan i Kirgistan, povremeno se suočavaju s graničnim sukobima, posebno u dolini Fergana, gdje se etničke i teritorijalne napetosti lako pretvaraju u oružane incidente.
U Istočnoj Aziji, odnosi između Kine i Tajvana ostaju jedno od najopasnijih svjetskih žarišta. Kina sve češće sprovodi vojne vježbe oko otoka, dok Tajvan jača odbranu uz podršku Zapada. U pozadini tog nadmetanja stoji globalna borba za tehnološku i političku dominaciju. Također, Hong Kong i dalje trpi posljedice gušenja građanskih sloboda i protesta nakon donošenja kineskog Zakona o nacionalnoj sigurnosti. Na Korejskom poluotoku, Sjeverna Koreja nastavlja s isprobavanjem oružja i projektila te s nuklearnim prijetnjama, dok Južna Koreja, uz američku podršku, odgovara vlastitim vojnim vježbama. Napetosti su gotovo konstantne, a diplomatska komunikacija između dvije strane svedena je na minimum.

Južno od Korejskog poluotoka, političkih tenzija i problema ne manjka. U Mijanmaru, nakon vojnog udara 2021. godine, zemlja je u stanju građanskog rata između hunte i prodemokratskih snaga. Desetine hiljada ljudi poginule su, a milioni su raseljeni. Nestabilnost prijeti da se prelije i na susjedne zemlje, poput Tajlanda i Bangladeša, koje se bore s prilivom izbjeglica. U Filipinima, Maleziji i Indoneziji povremeno se javljaju napetosti zbog teritorijalnih sporova u Južnom kineskom moru, dok su klimatske promjene i ekonomske nejednakosti dodatni izvori društvenog pritiska širom regiona.

Bliskoistočna regija ostaje jedno od najnestabilnijih područja svijeta. Rat u Gazi i izraelsko-palestinski sukob ponovo su u centru pažnje zbog humanitarne katastrofe i razaranja, dok se u Libanu i Siriji bilježi rastuća napetost između proiranskih i izraelskih snaga. Tenzije između Irana i Izraela sve su izraženije. Iran podržava različite oružane grupe u regionu, uključujući Hezbollah u Libanu i paravojne formacije u Siriji i Iraku, dok Izrael redovno izvodi zračne napade u Siriji s ciljem uništavanja iranskih vojnih postrojenja i sprječavanja širenja uticaja Teherana. Liban se, zbog stalnog rivalstva između proiranskih i prozapadnih političkih frakcija, nalazi u dubokoj političkoj i ekonomskoj krizi, dok Sirija ostaje zemlja razorena ratom, podijeljena između vladinih, kurdskih i opozicionih snaga, uz stalne izraelske i ruske vojne intervencije.
U Iraku, iako formalno stabilniji nego prethodnih godina, i dalje su prisutne duboke političke podjele, korupcija i povremeni napadi militantnih grupa. Iran, pod međunarodnim sankcijama i unutrašnjim pritiscima, nastavlja gušiti proteste građana, naročito žena, dok istovremeno podržava različite oružane grupe širom Bliskog Istoka. Jemen i dalje prolazi kroz najtežu humanitarnu krizu na planeti, s dugotrajnim ratom između Huti pobunjenika i koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, a milioni ljudi su na ivici gladi.

Sjeverna Afrika suočava se s brojnim izazovima. Libija je i dalje politički podijeljena između suparničkih vlada i vojnih grupa koje se bore za moć, dok Tunis prolazi kroz autoritarni zaokret i ekonomsku krizu. U Egiptu rastu društvene tenzije zbog pada životnog standarda i ograničenja sloboda, dok Alžir i Maroko održavaju krhki mir, ali uz međusobne sumnje i neriješene teritorijalne sporove.

U centralnim i zapadnim dijelovima Afrike situacija je izuzetno napeta. Niger, Mali i Burkina Faso suočavaju se s čestim vojnim pučevima, prisustvom ruskih plaćenika i talasima džihadističkih napada. U Nigeriji, islamističke grupe poput Boko Harama i dalje izvode napade na civile i vojsku, dok Centralnoafrička Republika i Demokratska Republika Kongo ostaju žarišta borbi između vladinih trupa, pobunjenika i stranih plaćenika. Čad je dodatno nestabilan nakon promjena u vlasti i čestih oružanih sukoba između vojske i pobunjeničkih snaga. Sudan je ušao u razorni građanski rat između vojske i paravojnih snaga RSF, što je izazvalo masovna raseljavanja i humanitarnu katastrofu, dok Južni Sudan i dalje pokušava održati krhki mir nakon godina sukoba.
U istočnoj Africi, Etiopija se i dalje oporavlja od rata u Tigrayu, a novi sukobi u regiji Amhara prijete da izazovu još jednu unutrašnju krizu. Somalija već decenijama vodi borbu protiv Al-Shabaaba, militantne grupe povezane s Al-Kaidom, dok na jugoistoku kontinenta Mozambik bilježi rastuću pobunu u provinciji Cabo Delgado.

U Južnoj Americi, politička i ekonomska kriza u Venezueli nastavlja izazivati masovno iseljavanje stanovništva, dok Kolumbija, Peru i Ekvador bilježe rast nasilja povezanog s trgovinom drogom i slabljenjem državnih institucija. U Centralnoj Americi i na Karibima, Haiti se nalazi u potpunom kolapsu. Bande kontrolišu veći dio zemlje, vlada nema stvarnu moć, a međunarodna zajednica pokušava pronaći rješenje za rastuću humanitarnu krizu.
U Sjedinjenim Američkim Državama, iako nema oružanih sukoba, zemlja prolazi kroz duboke političke i društvene podjele, česte masovne proteste, ICE racije i nasilje. U Meksiku, nasilje povezano s narkokartelima i organiziranim kriminalom i dalje predstavlja ozbiljan sigurnosni problem, dok odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama ostaju napeti zbog pitanja migracija, trgovine drogom i sigurnosti na granici.

Na Pacifiku, Papua Nova Gvineja suočava se s unutrašnjim sukobima i tenzijama oko statusa otoka Bougainville, koji teži nezavisnosti, dok istovremeno postaje poprište geopolitičkog nadmetanja između Kine i zapadnih sila. Solomonski Otoci prolaze kroz političku nestabilnost nakon odluke da prekinu odnose s Tajvanom i približe se Kini, što je izazvalo proteste i zabrinutost susjednih država zbog mogućeg kineskog vojnog prisustva u regionu. Australija balansira između savezništva sa Zapadom i rastućeg kineskog uticaja u regiji. Napetosti oko sigurnosti i ekonomskog uticaja u Pacifiku čine ovu, do nedavno mirnu regiju, sve važnijom tačkom geopolitičkog nadmetanja.
Svijet 2025. obilježava više od trideset ratova, pobuna i kriza. Dok se stari sukobi nastavljaju, novi se pojavljuju i dobijaju globalnu pažnju, a društvene tenzije i ekonomske krize u državama poput SAD-a, Nepala i Pakistana pokazuju da nestabilnost više nije ograničena samo na “ratne zone”. Planeta je danas podijeljena između oružanih sukoba i političkih napetosti, a sve ih povezuje isto pitanje: koliko je globalni mir postao krhak.