Najava američkog predsjednika Donalda Trampa o uvođenju carina od 10 posto na robu iz niza evropskih zemalja, koje bi stupile na snagu 1. februara, izazvala je snažne reakcije širom svijeta.
Dok pogođene države i Evropska unija oštro kritikuju ovu odluku i nastoje usaglasiti zajednički odgovor, istovremeno se upućuju pozivi na dijalog s Washingtonom. Iako Bosna i Hercegovina nije među zemljama na koje se mjere direktno odnose, moguće ekonomske posljedice mogle bi se osjetiti i kod nas.
Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koji su carinjeni po stopi od 12%, a od sada će biti opterećeni po carinskoj stopi od 30%. Očekujemo veći negativan utjecaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme. To će, prije svega, zavisiti od odgovora evropskih kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili putem svog proizvoda izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje znatan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU – navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, navodi da je Bosna i Hercegovina u globalnim lancima dobro pozicionirana u sistemu metalne, elektro industrije, automobilske i industrije namještaja.
Upravo se taj indirektni efekat može desiti da te zemlje koje su pogođene carinama najavljenim da eventualno dođe do smanjenja ili gubitka položaja kompanija gdje je krajnja tačka SAD, to znači da može doći do pada narudžbi, pada do podugovorača, to su iz BiH, u tom slučaju se to može očekivati. Ako bi bilo koji od tih vrhova u globalnim lancima snadbijevanja gdje je krajnja tačka ka SAD u tom slučaju se može desiti do nekog poremećaja za naše dobavljače – rekao je Jašarspahić.
Iz VTK-a dodaju da u ovim uvjetima za očekivati je porast izvoza na alternativna tržišta, tj. ona koja su kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti taj teret.
Međutim, predsjednik Privredne komore FBiH objašnjava da BiH i u prošlom Trumpovom mandatu nije bila spremna na ograničenja koja su bila prouzrokovana trgovinskim ratom Kine i Amerike, kada je Evropa ograničila i zaštitila svoje tržište.
BiH u ovom slučaju ne može učiniti ništa nažalost i kao drugi primjeri pokazuje se koliko je ona ekonomski osjetljiva na bilo koje poremećaje u svijetu. Razlog za neku drugu zabrinutost može biti samo u tome što se nedovoljno radi na istraživanju novih tržišta na dispreziji u globalnim lancima, da bi imali neka alternativna tržišta ako dođe do nekih zastoja – zaključuje Jašarspahić.
Prilog o tome radila je Azra Šabović.
