Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. godine porasla je za 1,6 milijardi KM ili 5,60 posto u poređenju s istim periodom 2024.
Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u posmatranom periodu iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM.
Izvoz je porastao za 5,60 posto (rast za 686 mil KM), a uvoz je porastao za 4,11 posto (rast za 892 mil KM). Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje za 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu). I na globalnom nivou ekonomska kretanja su narušena, pa su tako ekonomska pomjeranja zahvatila tržište BiH, ali oporavljamo se.
Ahmet Egrlić, predsjednik VTK kazao je na današnjoj prezentaciji, koju je pratila i naša Sara Delić, da je Bosna i Hercegovina ovisna o našem najvažnijem partneru Evropskoj uniji u koju izvozimo više od 72 posto.
Sad smo na 73 posto, ovisimo o potražnji koju imamo iz EU koja je zabilježila određeni pad od 2020. na ovamo imali smo jedan nagli skok nakon korone 2021-2022 gdje smo imali rast preko 3,5 milijarde KM, a onda smo imali pad od preko 680 miliona i taj pad se nastavio. Ove godine bilježimo blagi oporavak. Oporavak se kreće negdje od 6 posto u visini izvoza – kazao je Egrlić.
Najveći problem Bosne i Hercegovine je što zavisi od uvoza, naročito hrane, energije i industrijskih proizvoda.
Rast izvoza je veći od rasta uvoza što poboljšava trgovinski odnos sa EU, ipak deficit ostaje izražen jer je uvoz iz EU znatno veći od izvoza. Imamo deficit preko 5,5 milijardi KM. Drugi najznačajniji partner prema vanjskotrgovinskoj razmjeni je svakako CEFT-a u kojoj je ostvaren najdinamičniji rast što pokazuje da je trgovinska razmjena u regionu jača intenzivnija nego sa EU. CEFTA postaje sve važnija posebno za industriju, prehranu i sirovinu – istaknula je Belma Alihodžić, stručna saradnica za makroekonomiju VTK BiH.
I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, od početka godine vrijednost tog uvoza veća je od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje za 10 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija.
Najznačajnija izvozna tarifa vrijednosti je električna energija i njeno povećanje izvoza iznosi 39 posto u odnosu na tri kvartala prethodne godine, zatim izolovana žica koja se koristi u autoindustriji, željezne i čelične konstrukcije koje se koriste u građevinarstvu i to znači da ima potražnja za našim proizvodima – kaže Amila Močević, stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK.
