Trnka za '7Plus': Osvijestimo se, moramo sami graditi Bosnu i Hercegovinu!

U emisiji '7PLUS' na Hayat televiziji gostovao je profesor ustavnog prava i predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Kasim Trnka, koji je analizirao posljednju sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija posvećenu Bosni i Hercegovini.

Na toj sjednici, uz prisustvo visokog predstavnika Christiana Schmidta, predstavljeni su brojni izvještaji, izrečene su kritike na račun vlasti u entitetu RS, ali i jasne poruke međunarodne zajednice o budućnosti BiH.

Sjednica je privukla pažnju svjetskih medija, neki su najavljivali dramu, drugi moguće sankcije, ali epilog je donio mnogo manje nego što se očekivalo. Sankcija više nema, barem za Milorada Dodika i njegov krug saradnika, a dio američkih medija tvrdi kako je iza svega lobistički aparat vrijedan 300.000 dolara mjesečno.

U takvom kontekstu, Trnka je analizu otvorio porukom trezvenosti:

'Rekao bih da ne postoji osnova za slavlje u Banjoj Luci, kako oni, bar ovi ljudi koji su na vlasti, pokušavaju da to proglase svojom pobjedom. Ali ja mislim da nema mjesta za slavlje ni na drugoj strani.'

Dodao je kako se i jedni i drugi moraju okrenuti ozbiljnom promišljanju i pripremi za ono što dolazi, jer promjene u međunarodnoj politici više nisu samo nagađanja.

'Trebamo ozbiljno da se zamislimo na osnovu poruka koju smo čuli prvenstveno od Sjedinjenih Američkih Država. Prvo nije ambasador govorio nego zamjenica ambasadora u Vijeću sigurnosti UN. A drugo, najavila je objektivno jednu promjenu politike prema BiH i vjerovatno prema drugim manjim državama u svijetu.'

Prema Trnki, ta promjena znači da Amerika više neće biti glavni arhitekta unutrašnjih odnosa u BiH, već će se odgovornost prebaciti na domaće snage.

'Sugerisala je da se Amerika neće baviti izgradnjom država ni naroda i da to treba da rade domaći faktori. Prema tome, ja mislim da se moramo dobro zamisliti, prvenstveno oni koji su na vlasti, kako će se pripremiti za takav jedan novi promijenjeni kurs Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.'

Trnka upozorava da to nije samo politička poruka, nego i test zrelosti domaćih institucija.

'Mislim da je ovo vrijeme da se osvijestimo i da kažemo da moramo zaista više da radimo sami u Bosni i Hercegovini. Od nas se sada očekuje više, i to je realnost s kojom se moramo suočiti.'

Komentirajući sigurnosne aspekte i produženje mandata misije EUFOR-a, profesor Trnka istakao je da je Rusija, iako je prethodno najavljivala veto, na kraju podržala nastavak mandata.

'Ja mislim da je Rusija dobro procijenila situaciju. Ona bi rado uklonila Altheu iz ovog prostora, ali je shvatila da ako ode Althea, dolazi NATO pakt, pa onda je to i za njih gora verzija.'

Podsjetio je da prema Aneksu 1 Dejtonskog sporazuma, upravo NATO ima primarnu odgovornost za sigurnost BiH.

'Po samom Dejtonskom sporazumu NATO pakt preuzeo je odgovornost za osiguranje stabilnog okruženja u BiH. To znači ako nije EUFOR, onda na scenu stupa NATO pakt, i mislim da je to osnovna stvar zbog čega je Rusija promijenila stav.'

Govoreći o mogućim 'tajnim dogovorima', Trnka je izrazio sumnju u to da javnost zna stvarni obim pregovora Milorada Dodika s međunarodnim akterima.

'Nažalost, mislim da mi nemamo potpune informacije o kakvom je dealu, sporazumu bilo između Milorada Dodika i čak ne znamo s kim je vodio razgovor. Na kojem nivou su vođeni razgovori o tome?'

Upozorio je da je povlačenje zakona o nepokretnoj imovini RS pokazatelj da je Dodik morao dati određene ustupke.

'Činjenica da je sam odlučio da Skupština NSRS povuče onaj zakon o nepokretnoj imovini na kojoj funkcioniše RS znači ustvari da je otvorio prostor da se to pitanje riješi na državnom nivou, bilo kroz Parlament, bilo kroz odluku visokog predstavnika.'

Dodao je da Dodik sada pokušava balansirati između dva pola moći.

'Sad treba da Dodika iskoriste i Zapad, a sigurno će i Putin koji pokušava također da dalje ga drži na vezi. To je pozicija koja njemu možda trenutno koristi, ali dugoročno može biti vrlo opasna i po njega i po BiH.'

Profesor Trnka smatra da je ukidanje američkih sankcija Dodiku moguće samo ako je dao konkretne obaveze.

'Najvažnija stvar koju je Dodik morao dati za skidanje sankcija je činjenica da povuče sve svoje napade na Ustavni poredak u BiH i da se obaveže da će sarađivati u institucijama u BiH odnosno da neće vršiti destruktivnu ulogu kako je do sada imao.'

Dodaje da bi bilo izuzetno važno ako se Dodik obavezao da neće blokirati evropski i euroatlantski put BiH, jer bi to bio 'najveći doprinos iz ove intervencije Sjedinjenih Američkih Država'.

Ipak, Trnka je izrazio zabrinutost zbog izjave američke delegacije u kojoj se spominje dogovor 'konstitutivnih naroda':

'Mene je malo zabrinula jedna druga stvar, da je u izjavi Sjedinjenih Američkih Država rečeno da treba da se dogovaraju konstitutivni narodi, tu je nešto kao da mi zaobilazi državne institucije... Umjesto da je kazala da se dogovori vrše unutar Parlamenta BiH, unutar Predsjedništva BiH i drugih institucija BiH, oni pominju dogovor tri konstitutivna naroda.'

Takav pristup, smatra, može dodatno zakomplicirati političke odnose jer se postavlja pitanje ko su ti 'legitimni predstavnici'.

Trnka je podsjetio i na raniji okrugli sto VKBI-a o konceptu konsocijacije, upozoravajući da takav model u BiH ne može funkcionisati bez ozbiljnih korekcija.

'Iskustvo koje imamo s pogrešnim rješenjima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje je srpskom nacionalnom korpusu dato da kontroliše polovicu teritorije BiH i da praktično kontroliše sve resurse sa te polovice teritorije, logično je da će takva vlast koja je jednonacionalna pokazivati svaku namjeru da umanji značaj centralne vlasti BiH.'

Zato je, naglašava, ključno osnažiti državne institucije i vratiti povjerenje u demokratske procese.

'Ako želimo evropsku budućnost, moramo graditi državu koja je funkcionalna, a ne podijeljena po etničkim torovima. To je naš najveći izazov u narednim godinama.'

Cijeli intervju pogledajte u video snimku u početku teksta.