Trojka i evropski put: Od euforije do zaglavljivanja

Napredak Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji u potpunosti je zaustavljen. Pokazuje to izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, ali i izjave dijela domaćih dužnosnika. Posljednji u nizu zvaničnika koji je javno priznao krah napora za približavanje EU je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH i doskorašnji predsjednik Naše stranke, članice vladajuće koalicije koja je, bar deklarativno, snažan zagovornik evropskih integracija, piše !Odgovor.

Kada govorimo o pregovorima o pridruženju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, mi smo tu potpuno zaglavljeni. I to je ono što smo dobili ovdje od evropskih institucija. Imali smo otvorena vrata, to nismo iskoristili i sada ćemo morati čekati neki novi rok - kazao je Forto akon posljednje posjete Briselu i razgovora s predstavnicima EU.

Forto je, dakle, javno rekao ono što svi vide, a malo bolje upućeni u proces evropskih integracija naglašavaju dugo, a posebno u mandatu aktuelne vlasti. Vratimo li se u jesen 2022. i početak 2023, sjetit ćemo se euforičnih najava o brzom putu BiH ka Evropskoj uniji. U tom je periodu, u mandatu Vijeća ministara BiH koje je vodio Zoran Tegeltija, BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Istine radi, a s obzirom da aktuelna vlast sebi pripisuje zasluge za kandidatski status, treba reći da je Evropska komisija preporučila dodjelu kandidatskog statusa u oktobru 2022, a Evropsko vijeće prihvatilo tu preporuku sredinom decembra iste godine. Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH imenovan je 15-ak dana kasnije.

U mandatu aktuelne vlasti BiH, napravljen je još jedan korak ka članstvu u EU. Evropsko vijeće u martu 2024. odobrilo je početak pregovora o članstvu s BiH, ali je istovremeno naložilo Evropskoj komisiji da pregovori mogu početi nakon što vlasti ispune nekoliko uslova, a prije svega usvoje izmjene zakona o VSTV, usvoje zakon o sudovima te imenuju glavnog pregovarača. Od marta 2024. do danas niti jedan od ovih uslova nije ispunjen. I danas smo, kako kaže Forto, potpuno zaglavljeni.

Stručnjaci koji prate proces proširenja EU nude dva odgovora na pitanje zašto je sve to tako kako jeste. Dva su okvirna odgovora: domaće vlasti nisu ispunile svoj dio obaveza, a u EU nema baš previše entuzijazma za proširenje.

EU, sa svoje strane, pogrešno vjeruje da je moguće definirati neke male korake i kroz njih voditi proces naprijed, ne ulazeći u suštinu reformi i potpuno odvojeno od političko-vrijednosnih, pa i geopolitičkih ciljeva politike proširenja. Isto vrijedi i za zablude bh. strane – mali koraci ne mogu se smatrati stvarnim reformskim zahvatom ili uspjehom. Čak ni kad vam EU Delegacija ili Komisija obećaju punu podršku, to opet ne znači da će oni preuzeti na sebe posao vlasti. A pogotovo ne znači da će oni preuzeti bilo kakvu odgovornost za posljedice sopstvenih odluka - kaže za portal !Odgovor Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Za dijalog o pravosuđu, odlazak stranih sudija, mehanizam koordinacije, haos na BHRT-u nakon godina transformacije... danas niko iz međunarodne zajednice ne odgovara, nastavlja profesorica Džananović-Miraščija.

Zastoji i blokade od strane osovine SNSD-HDZ nisu se pojavili sa ovim sazivom, utoliko je obaveza onih koji su sudjelovali u formiranju državne vlasti bila puno veća – proces formiranja vlasti morao je biti odlučno uvjetovan preciziranom EU i NATO agendom. Umjesto toga, dio vladajuće koalicije ponašao se upravo kao one Radićeve guske u magli. Shodno tome, i put od 'uspjeha' do 'eskalacije', pa 'deeskalacije', bio je vrlo kratak - kazala je.

Dodatna poražavajuća dimenzija jeste netransparentnost vlasti, odnosno istrajnost u stvaranju privida da se nešto radi na EU putu, što je rezultiralo jedino krajnjom redukcijom uvjeta za dalje korake.

Taj redukcionizam nije znak podrške Unije Bosni i Hercegovini, već znak da se od nas više ništa ozbiljno ne očekuje“, zaključuje profesorica Džananović-Miraščija.

Sličan stav primjetan je i u posljednjem izvještaju o napretku BiH ka EU, u kojem je, između ostalog, navedeno da je došlo do zastoja reformskog procesa iako su vlasti nastavile javno iskazivati političku posvećenost europskim integracijama kao strateškom cilju.

Bosna i Hercegovina treba ponovo usmjeriti napore na donošenje reformi u skladu s pravnom stečevinom EU i europskim standardima te poduzeti sve potrebne korake u tom pravcu. Izvještajno razdoblje obilježile su ozbiljne političke napetosti i eskalacije, posebice na razini entiteta Republika Srpska, koje su u suprotnosti s pristupnim procesom Bosne i Hercegovine - stoji u izvještaju EK.

Ograničeni broj reformi koji se spominje u izvještaju odnosi se na zakone o graničnoj kontroli i zaštiti podataka te sporazum o statusu Frontexa. Upravo ovi zakoni mogu poslužiti kao ilustracija, uslovno rečeno, provedbe uslova za napredak BiH ka EU. Njihov sadržaj često je kritikovan, kako od dijela stručnjaka tako i od opozicije, jer predstavlja korak unazad u smislu ranije dosegnutih standarda i nadležnosti države.

Smatra da su neke reforme „evropske“ samo po tome što zahtjevi dolaze od EU, ali je sadržaj reformi sve češće „dejtoniziran“.

Nisu svi reformski zahvati u prošlosti bili uspješni, ili su to bili samo dijelom, ali je razvoj državnih kapaciteta, unapređivanje funkcionalnosti institucija, uvođenje profesionalnih standarda, jačanje vladavine prava i usklađivanje s evropskim i međunarodnim normama činilo okvir unutar kojeg su se tražila moguća rješenja. Nije ni kompromis izmišljen u ovom mandatu, iako mu je smisao sasvim izmijenjen. Kontekst je danas znatno drugačiji i nepovoljniji. Antidržavne političke platforme vrlo jasno prepoznaju opasnost koju za njihove političke ciljeve predstavlja uvođenje međunarodnih standarda u BiH. Tamo gdje su se očekivali stavovi koji jačaju državu u kontinuitetu, demonstrira se zabrinjavajuća politička nepismenost i potkapacitiranost - kaže Džananović-Miraščija.

U ovakvoj atmosferi su i bile moguće intervencije koje su ranije bile teško zamislive.

Intervencija visokog predstavnika Schmidta u slučaju Kovačević i argumenti koje je iznio su zastrašujući – provođenje najviših standarda ljudskih prava u njegovom su tumačenju prijetnja stabilnosti BiH. Značenje tih riječi nije ništa drugačije od Milanovićeve izjave o sapunu i parfemu - kaže ova profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Čelnici EU godinama tragaju za novim modelom proširenja koji bi, kako kažu, uklonio zamor obje i u EU i u zemljama koje joj teže. U institucijama EU, posebno na nivou dužnosnika koji se na operativnom nivou bave proširenjem, godinama je prisutna skepsa da postojeći model koji napredak uvjetuje reformama, a ne postoji garancija da će taj napredak biti i ostvaren kad reforme budu provedene. Zato se i traga za novim modelom. Posljednjih dana u javnosti se pojavila ideja tzv. obrnutog članstva, koja bi podrazumijevala da EU prvo primi nove članice, a onda kroz poseban proces nadzora one provode reforme kako bi se uskladile s evropskim normama.

Bila bi to neka vrsta rekalibracije procesa – prvo se pridružite, a onda postupno uvodite prava i obveze. Dakle, došlo bi do ponovnog promišljanja načina na koji provodimo pristupanje, temeljeno na vrlo drugačijoj situaciji koju imamo sada. Cilj nije sniziti kriterije, već poslati snažnu političku poruku zemljama čiji je pristupni put zaustavljen zbog rata ili protivljenja iz nekih glavnih gradova – ne samo Ukrajini, već i Moldaviji i Albaniji. Važno je poslati političku poruku - prenosi Politico jednog od sudionika rasprava u institucijama EU o novom modelu proširenja.