Trump objavio dosjee o ubistvu Martina Luthera Kinga

Američko Ministarstvo pravde je objavilo više od 240.000 stranica dokumenata koji se odnose na atentat na Martina Luthera Kinga Jr., uključujući zapise FBI-a koji su dokumentirali pokušaje diskreditacije ovog vođe pokreta za građanska prava. FBI je u svojim nastojanjima nadzirao Kinga i njegov pokret, a podaci pokazuju i širu kampanju usmjerenu na napadanje njegove javne osobe.

Dosjei su objavljeni na mrežnoj stranici Nacionalnog arhiva, a prema najavama, bit će objavljeni i dodatni dokumenti. King je ubijen u Memphisu, Tennessee, 4. aprila 1968. godine, u trenutku kada je širio svoju borbu izvan nenasilnih zahtjeva za jednakim pravima Afroamerikanaca, a fokusirao se i na ekonomske nepravde te pozive na mir.

Njegova smrt izazvala je dubok šok u Sjedinjenim Američkim Državama, a 1968. godina bila je i godina koja je donijela masovne rasne nemire, proteste protiv Vijetnamskog rata, kao i atentat na predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja.

Ranije ove godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je brojne dokumente koji se odnose na atentate na Roberta Kennedyja i Johna F. Kennedyja, a to uključuje i nove informacije vezane uz ubistvo Martina Luthera Kinga Jr. Trump je tokom predsjedničke kampanje obećao povećanje transparentnosti u vezi sa okolnostima smrti Kennedyja, a po dolasku na vlast zatražio je od svojih saradnika da pripreme plan za objavljivanje dokumenata koji se odnose na atentate na Kinga i Roberta Kennedyja.

FBI je imao dosjee o Kingu još od 1950-ih i 1960-ih, a u tim dokumentima nalazi se i podatak da je FBI prisluškivao Kingove telefone, temeljeći svoje sumnje na navodnim vezama sa komunizmom u vrijeme Hladnog rata. Posljednjih godina FBI je priznao da je njegov nadzor nad Kingom bio primjer ‘zloupotrebe i prekoračenja ovlasti’.

Porodica Martina Luthera Kinga Jr. zamolila je sve koji istražuju objavljene dosjee da ‘to čine sa empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tuzi naše porodice te je osudila bilo kakve pokušaje zloupotrebe dokumenata.

U izjavi koju su izdali, porodica je naglasila da ‘sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti’.

James Earl Ray, skitnica i segregacionist, u početku je priznao ubistvo Kinga, ali je kasnije povukao svoju izjavu. Ray je umro u zatvoru 1998. godine. Kingova porodica podsjetila je na građansku tužbu podnesenu 1999. godine u Tennesseeju, koja je dovela do presude porote da je King ‘bio žrtva zavjere’ u kojoj su, prema presudi, sudjelovali Loyd Jowers i neimenovani suučesnici, uključujući vladine agencije.

Presuda je također potvrđivala da je netko drugi, a ne James Earl Ray, bio strijelac te da je Ray bio namješten da preuzme krivnju za zločin. Jowers, bivši policajac iz Memphisa, 1993. godine ispričao je u emisiji Prime Time Live na ABC-u da je sudjelovao u zavjeri koja je vodila do ubistva Kinga. Međutim, izvještaj Ministarstva pravde iz 2023. godine naziva njegove tvrdnje sumnjivima, a nije donio nova saznanja koja bi dovela do promjene dosadašnjih zaključaka.