Najprije su vrlo oštre političke, ali i ekonomske sankcije koje su Dodiku, Stevandiću i Viškoviću uvele Njemačka i Austrija, u Bosnu i Hercegovinu sutra stiže visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Šta se dalje može očekivati od evropskog angažmana u Bosni i Hercegovini i na koji je način najbolje i najefikasnije završiti ovu krizu, pitali smo dekana Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu profesora Seada Turčala:
'Nadati je se da bi posjeta komesarice Kallas trebala biti nešto drugačija nego što su to bile poruke nekih drugih EU birokrata, poput Jana Kopmana koji je u trenutku napada na ustavni poredak države došao da razgovara i sa dijelom onih koji su vršili taj napad. To me je gotovo podsjetilo na posjetu Fransoa Miterana Sarajevu na početku opsade glavnog grada BiH 1992. Ja se iskreno nadam da takve poruke sutra neće biti prenešene od strane Kaje Kallas onima koji sutra budu predstavljali Bosnu i Hercegovinu. Dakle, na identičan način kako u Njemačkoj imate vatreni zid prema partijama koje gaje fašističke ideje i neonacističke ideologije, tako isto treba uspostaviti vatreni zid prema svim političkim partijama i njihovim predstavnicima koji ruše ustavni poredak BiH' jasno poručuje dekan Turčalo kakav je odnos potrebno upostaviti i u unutaršnjoj, ali i međunarodnoj komunikaciji u odnosu na one koji svojim aktivnostima napadaju ustavni poredak BiH.
'Dakle, očekujem da će naši politički predstavnici sutra jasno poručiti da tako nešto, dakle razgovor sa onima koji ruše ustavni poredak ne dolazi u obzir, neovisno od toga kakve poruke budu došle od Kallas. Također, od naših predstavnika očekujem da sutra podsjete da predstavnici EUFOR-a imaju isti onaj robusni mandat i kapacitete koji su imali i IFOR i SFOR i da je sada razlika u tome što te mandate sprečava Brisel i njegove političke kalkulacije. Očekujem i da je Kallas, znajući da dolazi iz zemlje koja je još uvijek pod jednom vrstom pritiska Rusije, itekako svjesna da ukoliko ne podrži domaće institucije da se obračunaju sa jednim lokalnim političkim siledžijom, kako onda Evropa može vjerovati da se može obračunati sa Ruskom Federacijom, Vladimirom Putinom ili bilo kojim drugim siledžijom sa prostora EU'' pojašnjava neophodnost vrlo odlučnog djelovanja institucija EU profesor Turčalo u odnosu na pokušaj secesionizma i napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine te dodaje da trenutna politička i sigurnosna kriza koči i napredak BiH ka evropskim integracijama:
'Po okončanju ove krize, kada oni koji su pokušali da sruše ustavni poredak dođu pred lice pravde, Bosna i Hercegovina, da bi nastavila svoj put ka EU treba pod hitno da prestane da usvaja tzv. evropske zakone koji su rezultat kompromisa ove koalicije, a koji suštinski u potpunosti obesmišljavanju ono što je potrebno za ulazak BiH u EU. Evropski zakoni su vrlo jasni i ne mogu biti rezultat kompromisa unutar BiH. Ti zakoni bi trebali da jačaju bh. institucije, a oni ih u suštini slabe' potencira problematičnost trulih kompromisa na usvajanju tzv. evropskih zakona koji to nisu profesor Turčalo i potencira da nas je iskustvo kroz koje još uvijek prolazimo naučilo važnu lekciju:
'Najprije je potrebno jačati institucije i konačno uvesti princip koji mi nažalost već decenijama nemamo, a to su da profesionalnost i lojalnost onih koji se imenuju kao nositelji funkcija, njihova lojalnost treba biti prema tim institucijama, a ne prema političkim partijama koje ih tu imenuju. Sve dok je lojalnost usmjerena prema političkim partijama koje su u tom trenu na vlasti gubi profesionalnost i gubi Bosna i Hercegovina. Primjer za to je i dugotrajnost ove sage o izostanku hapšenja trojice ljudi i privođenja jer je Tužilaštvo lojalno političkoj stranci, a ne poslu i zakonu koji ih obavezuje', potvrđuje dekan Turčalo.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte koje još preporuke i stavove trebaju zauzeti predstavnici BiH radi uspješnog rješenja ove sigurnosno političke krize uzrokovane secesionističkim potezima Milorada Dodika.
