Djeca islamske vjere sada čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, pokazali su podaci gradske uprave za prošlu školsku godinu.
Time je ponovno otvorena rasprava o integraciji, zajedničkim vrijednostima i ulozi škola u multikulturalnom društvu.
Prema podacima ureda bečke gradske zamjenice za obrazovanje Bettine Emmerling (liberalna stranka Neos), u školama koje pohađa oko 112.600 djece – od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama – 41,2 posto učenika izjašnjava se kao muslimani. To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto.
Kršćani sada zajedno čine 34,5 posto učenika, od čega je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 posto pravoslavaca. Oko 23 posto djece nema nikakvu vjersku pripadnost, a manjinske grupe uključuju budiste (0,2 posto), Židove (0,1 posto) i ostale vjere (0,9 posto).
Emmerling je pozdravila vjersku i kulturnu raznolikost Beča, naglasivši da grad potiče dijalog među zajednicama. Međutim, upozorila je i na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji te skloniji izražavanju diskriminatornih stavova.
U Beču niko ne bi trebao temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji - rekla je Emmerling za austrijsku agenciju APA.
Dodala je kako su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.
Kao odgovor na te izazove, Emmerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, koji bi se počeo predavati već u osnovnoj školi. Cilj je, kaže, da sva djeca – bez obzira na vjeru ili porijeklo – zajedno uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju.
Demokratija, vrijednosti i etika moraju se predavati na zajedničkoj osnovi - rekla je Emmerling i pozdravila prijedlog ministra obrazovanja iz stranke Neos, Christopha Wiederkehra, da se predmet uvede i u nacionalni kurikulum.
Prema njezinim riječima, upravo su rane školske godine najvažnije za usvajanje znanja o različitosti, uključivanju i uzajamnom poštovanju.
Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim europskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.
Austrija već dugo ima model vjeronauke koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.
Emmerlingin prijedlog uklapa se u aktualne političke rasprave u Austriji, gdje su integracija, društvena kohezija i obrazovanje jedno od glavnih pitanja i društvenih prijepora.
