Rekordna sindikalna potrošačka korpa za novembar, koja iznosi 3.355 maraka, još jednom je ogolila razliku između brojki vlasti i stvarnog života građana. Kada se toj cifri doda podatak da je pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom svega 47,78 posto, a minimalnom tek 29,80 posto, jasno je da većina zaposlenih ne živi od plate, nego od stalnog odricanja.
Vlasti u Federaciji BiH insistiraju na narativu o rastu plata, ističući povećanja, posebno minimalne zarade. Međutim, taj argument gubi težinu u trenutku kada sve uporedimo s realnim troškovima života. Plate jesu veće na papiru, ali novčanici su sve tanji, a kese u marketu sve lakše. Građani s istim ili sličnim budžetom danas mogu kupiti znatno manje nego prije samo nekoliko godina, što potvrđuje i analiza kolege Emerina Ahmetaševića o kupovnoj moći 100 maraka 2021. godine i danas.
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda porasle su do nivoa koji je prije četiri godine bio teško zamisliv. Iako je plata u međuvremenu rasla taj rast nije imao realan efekat jer je kupovna moć stanovništva u istom periodu naglo opala.
Podaci to jasno potvrđuju. Prosječna neto plaća u 2021. godini iznosila je 1.046 KM, dok je potrošačka korpa tada koštala 2.101 KM. Danas je prosječna neto plaća viša za oko 630 KM, ali je potrošačka korpa skuplja za čak 1.200 KM u odnosu na prije četiri godine. Na pitanje da li je rast plata pratio rast cijena, brojke daju nedvosmislen odgovor - nije. Kupovna moć u Federaciji BiH u tom periodu nije samo oslabila, nego se ozbiljno urušila.
Najbolji pokazatelj tog pada nalazimo u konkretnim primjerima. Za 100 KM danas možete kupiti 10 kilograma manje riže nego prije četiri godine. Čak 25 kilograma brašna danas ćete kupiti manje. Za isti iznos kupićete 2,5 kilograma junetine manje nego ranije. Nekada ste mogli kupiti 76 litara mlijeka, danas 26 litara manje. Gotovo 2 kilograma maslaca danas je izvan mogućnosti u odnosu na period prije četiri godine. Krompira, koji se često smatra cjenovno najpristupačnijom namirnicom, danas ćete kupiti 76 kilograma manje. Ni gorivo nije izuzetak, za 100 KM danas možete kupiti 12 litara manje nego prije četiri godine.
U tom kontekstu, povećanje minimalne plate teško se može nazvati stvarnim napretkom, na što su ekonomski stručnjaci upozoravali i ranije. Bez sistemske i dosljedne borbe protiv inflacije, rast nominalnih primanja ostaje kratkotrajan i nedovoljan. Inflacija se, prema svim pokazateljima, ne zaustavlja, dok se jaz između prihoda i rashoda iz mjeseca u mjesec dodatno širi.
Grafike kreirane od podataka Vlade FBiH prikazuju procente, ali građani istinu vide u vlastitim vrećicama. Osim poskupljenja osnovnih prehrambenih proizvoda rastu i cijene usluga, nekontrolisana poskupljenja zakupa stanova, sve skuplji godišnji odmori, višestruka poskupljenja energenata, rast cijena električne energije.
Kada se sve sabere, zaključak je da smo više novca imali onda kada smo ga zarađivali manje. Nekada je bilo moguće češće kupovati voće, povrće i kvalitetnije, zdravije namirnice. Danas se upravo na tim stavkama najčešće štedi dok smo u isto vrijeme među prvima u svijetu po zagađenosti zraka.
Prilog radio Emerin Ahmetašević.
