Prema podacima iz informacionog sistema Kantona Sarajevo, od januara do novembra ove godine u Klinici urgentne medicine (KUM) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) pregledano je 40.467 pacijenata, piše Faktor.
U istom periodu Odjel urgentnog centra Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu primio je i pregledao 40.898 pacijenata, što je u odnosu na KUM više za 431 pacijenta.
KCUS je u ovoj godini od federalnog nivoa dobio 15 miliona KM te još 5.450.000 KM od Ministarstva zdravstva KS za nabavku prioritetne medicinske opreme.
Više pacijenata, viši materijalni troškovi
U nedavnom sporazumu, kojeg je Ministarstvo zdravstva KS potpisalo sa KCUS-om i JU Dom zdravlja KS, Opća bolnica nije učestvovala, odnosno nije dobila ni marke.
Na pitanje novinarke Faktora, ministar zdravstva KS Enis Hasanović kazao je "da od svih javnih zdravstvenih ustanova u kantonu jedino KCUS posluje negativno".
Sve ustanove, osim KCUS-a, imaju vlastitih sredstava da ulažu. Ovdje je bila priča kome treba interventno, brzo pomoći, ko nema vlastitih sredstava i gdje škripi - dodao je Hasanović.
Nakon ovakvih pokazatelja o prijemu pacijenata, uposlenici se pitaju se - da li će Zavod zdravstvenog osiguranja KS u narednoj tranši izdvojiti više novca za Opću bolnicu, s obzirom da povećanje broja pregledanih građana, automatski znači i veće materijalne troškove.
Prema riječima prim. dr. Merime Šišić, šefice, od 2020. godine, kada je Odjel urgentnog centra Opće bolnice počeo raditi 24 sata svih sedam dana u sedmici, drastično se povećao broj pacijenata koji nezaustavljivo raste svake godine.
Uglavnom taj broj prati brojku pacijenata koji odlaze u Hitnu pomoć i domove zdravlja odakle se onda upućuju prema urgentnom centru. Veliki je broj onih koji svoj zdravstveni problem ne mogu riješiti u domovima zdravlja zbog dugih listi čekanja na dijagnostičke, radiološke pretrage, laboratoriju i sličnu dijagnostiku, pa onda dolaze kod nas. Hoću da kažem da je zaista veliki broj pacijenata koji, po svom zdravstvenom stanju, ne pripadaju urgentnom centru, ali mi nikoga ne vraćamo. Svakoga primimo i pregledamo - kaže Šišić i dodaje da prednost uvijek imaju vitalno ugroženi i pacijenti koji boluju od težih bolesti.
Preskakanje tzv. "puta pacijenta" uzrokuje probleme
Često zbog toga negoduju neki pacijenti na način da kažu: "primili ste preko reda". Ljekar je taj koji procjenjuje ko je životno ugrožen, ali moj odgovor je da ću pacijenta sa povredom prsta uvijek ostaviti da čeka ako u tom trenutku imam osobu koja ima simptome infarkta miokarda - objašnjava doktorica.
Preskakanje tzv. "puta pacijenta" uzrokuje veliki problem, jer se kako kaže Šišić, prvo ne radi pravilna trijaža, a onda i stvaraju gužve u Hitnoj pomoći i urgentnim centrima u Općoj bolnici i KUM-u.
Razlog kontinuiranog povećanja broja pacijenata je i što građani imaju povjerenje u nas. Najvažnije je da nikoga ne vraćamo, svako ko dođe bude pregledan. Pacijentu koji se žali na lupanje srca, uradimo EKG i ostalo što je potrebno kako bismo procijenili njegovo stanje i vidjeli da li odgovora onome što on govori - objašnjava Šišić.
Tri ambulante Odjela urgentne medicine, internistička, neurološka i hirurška, rade kontinuirano.
Radimo i ortopedske pacijente, samo u komplikovanim slučajevima konsultujemo ortopeda, sve ostalo završavaju specijalisti urgentne medicine. To je ono što nas razlikuje od KUM-a i mislimo da je to naša prednost. Dva specijalista dežurna su 24 sata. U dnevnoj smjeni su po jedan specijalista i specijalizant. Da li trebamo više kadra zavisi od dana, nekada bi nam dobrodošlo više medicinskog osoblja, naročito medicinskih tehničara, jer je rad u urgentnom centru zahtjevan i odgovoran i fizički i pishički. Problem nam predstavlja i što smo prostorno ograničeni. Ali, tako je kako je, ne žalimo se previše, idemo dalje - poručila je Šišić.
