Udruženje Ilmije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obilježava 113. godišnjicu svog osnivanja. Aktivnosti povodom ovog značajnog jubileja započele su prije deset dana, a danas je u okviru programa održan i tematski razgovor pod nazivom: „Izazovi i perspektive imamskog poziva i organizacije vjerskog života u povratničkim sredinama“.
Učesnici su ukazali na teške uvjete s kojima su se imami i vjernici suočavali tokom povratka u manji entitet Bosne i Hercegovine, ali i na kontinuirane izazove koji i danas traju, iako su se metode pritiska promijenile.
Edhem ef. Čamdžić, bivši muftija banjalučki, iznio je lično svjedočenje o stanju u povratničkim zajednicama:
25.000 povratnika je bilo 2014. godine kad sam ja otišao iz Banje Luke. Kasnije se nisu mogli zaposliti, nisu imali egzistenciju, nisu imali prava. Ne samo Banja Luke, nego iz Posavine, Podrinja, Istočne Bosne. To je razlog bio, i danas se ne mogu zaposliti, ne daju bosanski jezik - rekao je ef. Čamdžić.
Posebno je istakao i otpor s kojim se susreo prilikom pokušaja uvođenja vjeronauke u škole:
Kad sam tražio da se uvede vjeronauka i bio kod ministra, on je skočio na noge i rekao: ‘Šta vi hoćete ovdje, kakva vjeronauka, nema ovdje Bošnjaka.’ Evo ima Bošnjaka i Bošnjaka će biti - kaže.
Među govornicima na današnjem događaju bio je i reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, koji je govorio o značaju obnove vjerskog života u manjem bh. entitetu u godinama nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Mi ništa ne možemo promijeniti od onoga što se dogodilo. Trebamo se sjećati. Ali isto tako trebamo imati na umu da nam se može ponoviti sve što je bilo iznova. Jer Banja Luka nije ništa drugo nego Užice iz kojeg su muslimani protjerani. Mi smo ovoga puta to spriječili. Ali oni koji su počinili genocid, od svog plana nisu odustali – naglasio je Cerić.
U okviru današnjeg razgovora promovisana je i knjiga mladog autora Bedrudina Ramulja “Kadijin nefs”, koja, prema riječima autora, opisuje previranja kroz koje prolazi kadija u vremenu smještenom prije stotinjak godina.
