Posljednjeg vikenda u oktobru ponovno nas čeka ritual koji jedne veseli zbog dodatnog sata sna, a druge frustrira zbog narušavanja rutine i sve kraćih dana. U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra 2025., tačno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad, na 2:00.
Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena. No, dok se mnogi raduju prividnom dobitku, naučna zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu daleko veća od tog jednog 'darovanog' sata.
Nauka upalila crveni alarm: Više od obične neugodnosti
Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik. Pomjeranje sata dvaput godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama – od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog tlaka i rada srca.
Nedavno istraživanje naučnika s prestižnog američkog Sveučilišta Stanford pružilo je najuvjerljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. Uspoređujući tri scenarija – sadašnji sistem pomjeranja sata, trajno ljetno i trajno zimsko vrijeme – otkrili su da je upravo dvostruko godišnje pomjeranje kazaljki najgora opcija za naše zdravlje.
Njihovi modeli, temeljeni na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pokazali su da bi ukidanje pomjeranja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imalo dramatične pozitivne posljedice. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u time moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj pretilih osoba za čak 2,6 miliona godišnje.
Što ste više izloženi svjetlosti u krivo vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utječe na imunološki sustav, nivo energije i druge aspekte zdravlja - upozorio je dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije.
Ovi dugoročni rizici nadovezuju se na već poznate kratkoročne posljedice. Brojne ranije studije potvrdile su da u danima nakon proljetnog pomjeranja sata raste broj srčanih udara, smrtonosnih saobraćajnih nesreća i povreda na radu, što se pripisuje gubitku sna i općem umoru.
Vječna dilema: Zimsko ili ljetno vrijeme?
Dok se većina slaže da praksu treba ukinuti, postavlja se pitanje koje vrijeme trajno zadržati. Zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu prednosti dužih večeri, što omogućava više slobodnog vremena nakon posla i potencijalno smanjuje stopu kriminala.
Međutim, kada je SAD 1974. zbog naftne krize privremeno uveo cjelogodišnje ljetno vrijeme, mjera je ukinuta nakon manje od godinu dana zbog negodovanja javnosti jer su djeca po mrklom mraku morala ići u školu.
S druge strane, naučnaa i medicinska struka gotovo jednoglasno podržava prelazak na trajno standardno, odnosno zimsko vrijeme. Ključ je u jutarnjoj svjetlosti.
Općenito, potrebno vam je više jutarnje i manje večernje svjetlosti kako bi vaše tijelo ostalo dobro usklađeno s 24-satnim danom - objašnjava dr. Zeitzer.
Jutarnje svjetlo ključni je signal koji naš unutarnji sat "resetira" i usklađuje s vanjskim svijetom.
Zbog toga su vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog liječničkog udruženja, izdale službene preporuke za usvajanje trajnog standardnog vremena kao najbolje opcije za javno zdravlje.
Politička zavrzlama koja ne poznaje granice
Uprkos naučnim dokazima i volji građana, ukidanje pomjeranja sata zapelo je u političkim labirintima. Evropski parlament je još 2019. godine izglasao ukidanje ove prakse, s planom da se posljednje pomjeranje dogodi 2021. Ipak, države članice nikada se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija i druge krize gurnule su ovu temu u drugi plan.
Prema važećim direktivama, praksa se nastavlja najmanje do 2026. godine, a Hrvatska se o preferiranom vremenu još nije službeno izjasnila.
Slična je situacija i u SAD-u, gdje je prijedlog o trajnom ljetnom vremenu zapeo u Kongresu. U međuvremenu, više od 70 zemalja svijeta, uključujući Rusiju, Tursku, Kinu, Japan i veći dio Afrike i Azije, već je odustalo od ovog, kako mnogi kažu, relikta prošlog stoljeća, čija je prvobitna svrha uštede energije u modernom dobu gotovo zanemariva.
Dok čekamo politički dogovor, preostaje nam da se i ove jeseni prilagodimo. Stručnjaci savjetuju postepeno prilagođavanje ritma spavanja nekoliko dana prije promjene, izbjegavanje kofeina i teških obroka prije spavanja te maksimalno korištenje jutarnjeg dnevnog svjetla. Iako ćemo dobiti sat sna, jasno je da je rasprava o pomjeranju sata prerasla pitanje lične udobnosti i postala prvorazredno zdravstveno pitanje na koje politika i dalje nema odgovor, piše 24sata.hr.
