Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, dopunu Krivičnog zakona i Odluku Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud je utvrdio da Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine , Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine i tač. 3, 5. i 6. Zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske usvojenih na 17. posebnoj sjednici održanoj 26. februara 2025. godine nisu u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud je osporene zakone i odluku stavio van snage ab initio i odredio da oni prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 19/25, a tač. 3, 5. i 6. osporenih zaključaka od dana njihovog usvajanja.
U obrazloženju odluke Ustavni sud je ukazao na vlastitu praksu u vezi s pitanjem podjele nadležnosti između entitetā i države Bosne i Hercegovine iz koje proizlazi da pitanja koja nisu izričito nabrojana u članu III/1. nisu nužno u isključivoj nadležnosti entiteta jer Ustav Bosne i Hercegovine nadležnosti države Bosne i Hercegovine propisuje i u drugim odredbama (npr. čl. I/1, II/7, III/1.a), III/5.a), IV/2, V/1. i V/3.a)).
Također je ukazano na praksu prema kojoj su nadležnosti Bosne i Hercegovine u oblasti pravosuđa i sigurnosti uspostavljene na osnovu člana III/5.
Ustava BiH u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Konačno, ukazano je da postupak "vraćanja" entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine nije per se suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine, ali je za to pitanje isključivo nadležna Parlamentarna skupština BiH.
Analizirajući ustavnost osporenog Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je istakao da se tim zakonom u potpunosti isključuje primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH. Istaknuto je da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti u suštini "vraća" entitetu Republika Srpska.
Međutim, postupak "vraćanja" entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine je, kako je već rečeno, u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Ustavni sud je naglasio da unilateralnim akcijama jednog od entiteta (povlačenjem prethodno date saglasnosti, donošenjem zakona koji reguliraju istu materiju i sl.) nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta za onu oblast u kojoj je prethodno uspostavljena nadležnost države Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
