Dok Jutarnji list u Hrvatskoj piše o „slomu domaće poljoprivrede“ i rekordnom uvozu hrane koji je premašio 6,26 milijardi eura, slična i možda još gora slika prisutna je u Bosni i Hercegovini. BiH godišnje troši milijarde maraka na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa, dok istovremeno domaća proizvodnja stagnira, a poljoprivredne površine zarastaju.
Iako država pokušava zadržati nekoliko većih proizvođača kroz poticaje, mali proizvođači su prepušteni sami sebi i polako izumiru – zatrpani birokratijom, bez pristupa tržištu i bez ozbiljne institucionalne podrške, piše Crna-Hronika.
U BiH je situacija dodatno otežana posljedicama rata – gotovo 40% poljoprivrednih površina ostalo je neiskorišteno zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i miniranih područja.
Zato je krajnje vrijeme da i BiH usvoji novu viziju poljoprivrede: podršku malima, održive metode uzgoja, vraćanje ljudi zemlji i jačanje prehrambene suverenosti. Jer bez domaće hrane nema ni sigurnosti, ni zdravlja, ni ekonomske stabilnosti.
Hrana nije samo roba – to je pitanje opstanka.
