Ujedinjene nacije su napade opisale kao "potpuno nečuvene i neprihvatljive".
Posebni izvjestilac Tom Andrews izjavio je za BBC da je "nevjerovatno" da vojska nastavlja "bacati bombe dok ljudi pokušavaju spasiti preživjele" nakon zemljotresa.
Pozvao je vojni režim, koji je prije gotovo četiri godine preuzeo vlast vojnim udarom, da odmah obustavi sve vojne operacije.
Svi koji imaju utjecaj na vojsku moraju pojačati pritisak i jasno im staviti do znanja da ovo nije prihvatljivo", rekao je Andrews.
"Pozivam huntu da odmah prestane sa svim vojnim operacijama", dodao je.
BBC Burmese je potvrdio da je u zračnom napadu na Naungcho, u sjevernoj državi Šan, poginulo sedam osoba. Napad se dogodio oko 15:30 po lokalnom vremenu, manje od tri sata nakon što je zemljotres pogodio regiju.
Pobunjeničke grupe koje se bore za svrgavanje vojske izvijestile su o zračnim bombardovanjima u okrugu Chang-U, u sjeverozapadnoj regiji Sagaing, koja je bila epicentar potresa. Također, postoje izvještaji o zračnim napadima u područjima blizu tajlandske granice.
Pobunjenici narušavaju primirje
Nacionalna vlada jedinstva (NUG), koja predstavlja svrgnutu civilnu administraciju, objavila je da će njene oružane snage od nedjelje proglasiti dvosedmičnu obustavu "ofanzivnih vojnih operacija, osim u slučaju odbrambenih akcija" u područjima pogođenim zemljotresom.
Potres magnitude 7,7 pogodio je regiju Sagaing, a osjetio se i u susjednim zemljama. Prijavljeni su razorni prizori iz obližnjeg Mandalaya, drugog najvećeg grada Mjanmara, kao i iz glavnog grada Nay Pyi Tawa, koji je udaljen više od 240 kilometara.
Hunta je saopćila da je do sada potvrđena smrt 1.644 osobe, ali se strahuje da su mnogi još zarobljeni pod ruševinama.
Zemljotres u jeku građanskog rata
Zemljotres dolazi nakon četiri godine građanskog rata u Mjanmaru, koji je izbio nakon vojnog udara 2021. godine.
Vojni prevrat izazvao je masovne proteste, na kojima su hiljade građana svakodnevno zahtijevale povratak civilne vlasti.
Ono što je započelo kao kampanja građanske neposlušnosti ubrzo se pretvorilo u oružani ustanak, u kojem su se demokratske snage udružile s etničkim pobunjeničkim grupama, što je na kraju dovelo do potpunog građanskog rata.
Četiri godine kasnije, žestoki sukobi između vojske i pobunjenika ne jenjavaju.
Suočena s stalnim i ponižavajućim porazima, hunta je izgubila ogromne dijelove teritorije i sve više se oslanja na zračne napade kako bi ugušila otpor.
Veliki dijelovi regije Sagaing, epicentra zemljotresa, sada su pod kontrolom demokratskog otpora.
Istraživanje BBC-ja otkrilo je da, gotovo četiri godine nakon preuzimanja vlasti, vojska sada kontroliše manje od četvrtine države.
Prema tim podacima, etničke pobunjeničke grupe i mreža otpora sada drže 42% teritorije zemlje, dok je veliki dio preostalih područja pod stalnim sukobima.
Zračni napadi
Jedina oblast u kojoj hunta ima jasnu prednost jeste zračno ratovanje, budući da pobunjeničke snage nemaju kapacitete za suprotstavljanje zračnim napadima.
Vojska ima dugu historiju neselektivnih zračnih napada, u kojima su uništene škole, manastiri, crkve i bolnice. U jednom od najsmrtonosnijih napada, poginulo je više od 170 ljudi, uključujući žene i djecu.
UN je već ranije upozorio da vojna hunta u Mjanmaru čini ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nad sopstvenim narodom.
Njihova zračna moć održava se zahvaljujući podršci Rusije i Kine. Uprkos pozivima UN-a na embargo na oružje nakon vojnog udara, Kina i Rusija su prodale hunti sofisticirane borbene avione i obučavale njene pilote.
Humanitarna pomoć
Iako su i Rusija i Kina sada poslale humanitarnu pomoć i spasilačke timove u Mjanmar, mnogi ostaju skeptični prema njihovim namjerama.
Britanska aktivistica burmanskog porijekla, Julie Khine, izjavila je: "Teško je sada vjerovati u njihovu solidarnost, kada su to iste zemlje koje opskrbljuju vojnu huntu oružjem kojim ubijaju naše nevine civile."
Postoji i široka zabrinutost da će vojska koristiti humanitarnu pomoć kao sredstvo ratovanja.
Mjanmarska vojska ima dugu praksu uskraćivanja pomoći područjima u kojima djeluju pobunjeničke grupe.
Tom Andrews iz UN-a rekao je za BBC da je vojska u prošlosti blokirala humanitarnu pomoć i hapsila humanitarne radnike.
"Znamo iz ranijih prirodnih katastrofa da hunta ne otkriva istinu. Također, imaju običaj blokirati pomoć i sprečavati da dođe do onih kojima je najpotrebnija", rekao je Andrews.
"Oni koriste humanitarnu pomoć kao oružje. Dostavljaju je samo u regije koje su pod njihovom kontrolom, dok je uskraćuju područjima koja ne drže pod kontrolom."
Vidjeli smo slučajeve gdje su kamioni s pomoći zaustavljeni, radnici hapšeni, a ljudi ostavljeni bez ikakve podrške. Bojim se da će isti scenario biti ponovljen i sada."
