Kako u našim životima Allah uzvišeni putem Kur'ana časnog daje posebne putokaze i upute, s muftijom tuzlanskim, dr. Vahid-efendijom Fazlovićem, dotakli smo se nekih načina prepoznavanja tih putokaza i slijeđenja te upute:
„Uzvišeni Bog objavljuje putokaze, a cijeli život Poslanika, s. a. v. s., i Božijih miljenika prije njega jesu svjedočanstva Istine i najbolje upute na putu kojim nam valja hoditi. Cijeli islam je put, ne govori se nikad o nečemu statičnom, nekoj tačci. Mi smo, dakle, uvijek u kretanju, a Allah, džellešanuhu, u svojoj mudrosti učinio nas upravo takvim. Tako se u jednom kur'anskom ajetu kaže: Gospodar naš je Onaj Koji je svemu onom što je stvorio dao ono što mu je potrebno, zatim ga, kako da se time koristi, uputio. Ovim se, dakle, kur'anskim ajetom obuhvata sve stvoreno i sve se doima sa svrhom bivanja i uz postojanje svrhe stvaranja“, ukazuje na mudrost i kompletnost stvaranja Allaha, džellešanuhu, efendija Fazlović, dodajući da time i život svakog čovjeka ima posebnu svrhu:

„Život je, dakle, najviše što je čovjeku dato i on je to dobio s jasnom i velikom svrhom. Mi imamo svog Gospodara kojemu se pokoravamo i jesmo bića ovisnosti i zato Mu se moramo obraćati, jer ne samo da nam je život dao, On nam pruža svoju milost i svoju pomoć, a sve kako bismo spoznali, saznavali, učili i time robovali uzvišenom Bogu, jer je to prva i početna istina iz koje možemo otkrivati i druge, o nama, o drugim ljudima, o važnosti života i važnosti vjere. U tom smislu, naravno, postoje i neprikosnovene vrijednosti koje se moraju čuvati i njima doprinositi, a to su život, vjera, čast, imetak, dostojanstvo... Naravno, uz to ide i poznato kur'ansko načelo: U dobru se natječite, i to je veliki poticaj i veliki motiv za čovjeka u njegovom životu“, pojašnjava samo neke od vrijednih i važnih putokaza efendija Fazlović koji potvrđuju svrsishodnost Allahovog stvaranja čovjeka i svega što on ima i koristi, akcentirajući da upravo zbog toga čovjek treba stalno ići ka dobru i činiti ga trajnim vrijednostima svog života.
Večeras smo, također, u emisiji „Stil života u islamu“ razgovarali i o historiji, a drag i važan gost bio nam je prof. dr. Enes Durmišević, koji se nerado odaziva na ovakve pozive, ali ovog puta smo se uspjeli dogovoriti, kako bi nam profesor odgovorio i na pitanje. Ko su Bošnjaci?

„Živimo jako turbulentna vremena u traženju puta ka boljoj budućnosti tokom posljednjih 200 godina, a posebno tokom posljednjih 30 godina. Pri tome imamo ljude i unutar Bosne i oko nje koji direktno osporavaju njenu egzistenciju, a često smo i mi sami lutali i nekad nam ni politika ni intelektualci nisu davali najbolje odgovore. Ali to je više-manje slučaj sa svim narodima. Dovoljno je samo reći da, ukoliko se vratite unazad 200 ili malo više godina, nije postojala ni Njemačka, ni Francuska, ni Italija. Dakle, tri najveće evropske nacije tada nisu postojale. Dakle, nacija je politički projekt, ona se stalno gradi i to radi država, a u tome se oslanja i na jezik, i na vjeru, i na teritoriju. I Bošnjaci su prošli te faze i još ih prolaze“, ističe profesor Durmišević u kratkom osvrtu na ideju formiranja nacije i poziciju Bošnjaka u odnosu na te historijske procese.