Dok brojimo posljednje dane godine, shvatamo da su i njegove pjesme onaj nevidljivi vez koji nas spaja u najluđim noćima i najtežim zorama.
I dok mi pjevamo „svoju“ pjesmu, muzejska savjetnica Amina Abdičević priprema nešto što nadilazi samu muziku. U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH nastaje izložba koja nije samo retrospektiva jedne karijere, već ogledalo svih naših proslava, ljubavi i rastanaka.
O tome je u razgovoru sa Farisom Švrakićem pričala u našoj emisiji 'Vaša sreća, naša radost'.

Sigurno. Prije svega osjećam se veoma ponosno, na neki način i zahvalno što će biti svečano otvorenje izložbe. To je nastavak onih novogodišnjih projekata koje je naša sarajevska publika imala priliku da pogleda tokom prethodnih 7-8 godina u Štrosmajrovoj ulici, kada sam ja i pokrenula te neke naše lijepe sarajevske priče, gdje sam nastojala promovirati sarajevsku muzičku scenu i njene istaknote predstavnike. Tako da je publika u proteklom periodu imala priliku da pogleda atraktivne, vrlo lijepe projekte i o kultnim indeksima, i o Kemalu Montenu, Zdravoku Čoliću, sarajevskoj poprok sceni 1961-1991, o Crvenoj jabuci. Nekako svi ti projekti su pratili neke jubileje, prigodne obljetnice i vrlo lijepo se to uklopilo.
A evo, tokom protekle godine, da se sad malo skrene pažnja i na značaj tih projekata, uspjela sam ostvarti uspješna gostovanja i u Republici Hrvatskoj. Tako da su ti projekti zapravo više nisu postali samo naši sarajevski, regionalni, opštinski koji su vezani za naš rodni grad, nego su jednostavno imali priliku da se prezentiraju i publici u regionu. Tako da, sjajno prihvaćeni imala sam priliku da gostujem sa izložbom o Indeksima u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji i u Zagrebu na trgu Bana Jelačića. Tokom septembra mjeseca publika imala priliku da pogleda izložbu o sarajevskoj pop-rock sceni od 1961. do 1991. I svi projekti su sjajno prihvaćeni. Upravo su oni na neki način inspiracija da se nastavi dalje i da se te lijepe priče nastave i da se jednostavno čuva ta kultura sjećanja na naše istaknute predstavnike koje su dali namjeriv doprinus kako samom gradu, koje su dali našu sarajevu i šire, naravno.

Moja branša je knježevnost i pozorište. Ja sam se prije nekih 7-8 godina dotakla malo i muzičke scene i vjerujte, osjećam se ponosno da kao dugogodišnji kustos muzeja, kome je to i profesija, na neki način osjećala sam i profesionalnu i ljudsku obavezu. Pogotovo sad što je ovo sve sveže vezano za Halida, da nekako odvoji vrijeme, da se potrudim i da se publici zapravo prezentira u drugom ambijentu, možda čak još ekskluzivnijem i svećanijem.

Izložba će biti otvarena u bašti Sarajevskog hotela Evropa. Trajat će mjesec dana i zapravo ona prati jedan hronološki put Halida Bešlića, dakle od početka od tih njegovih prvih nastupa po sarajevskim, ono što se kaže kulturnim, lokalnim objektima, pa dalje taj ogroman uspjeh, dakle kojega je vinu ono. Ali prije svega što me inspiriralo, malo prije sam čak i pričala, mnogo projekata imam u karijeri, ali nešto posebno zapravo je ta Halidova plemenitost, dobrota koja je na neki način vječita inspiracija da se rade ovakve priče. Prvenstveno mi je to na neki način bio osnovni motiv, kazala je Amina Abdićević u našoj emisiji 'Vaša sreća, naša radost'.
Izložba je otvorena večeras od 19 sati.


