U tom procesu, Historijski muzej BiH stoji kao čuvar našeg kolektivnog identiteta, a ljudi koji u njemu rade postaju neka vrsta prevodilaca vremena.
Jedna od njih je i kustosica Elma Fišić. U razgovoru sa Farisom Švrakićem u emisiji 'Vaša sreća, naša radost', ona nam otkriva da čuvati predmete od zaborava znači mnogo više od pukog brisanja prašine sa polica. To je svakodnevna borba sa nedoumicama i traganje za modernim alatima koji će prošlost učiniti bliskom današnjoj publici.
Nije jednostavan zadatak prevoditi priče iz prošlosti u vremenu u kojem danas živimo, priznaje Elma, uvodeći nas u svijet gdje je svaka arhivska kutija zapravo poklon namijenjen budućnosti.
Izazova pred muzejskom strukom u Bosni i Hercegovini je jako mnogo. Iako svako vrijeme za sebe voli reći da je teško, čini mi se da institucije sa državnim predznakom, institucije kulture u našoj zemlji, se zaista bore sa velikim izazovima i pitanjima koja svakodnevno trebaju da riješi. A paralelno s tim u ovoj godini, u ovoj posebnoj godini, obilježavamo 80 godina djelovanja kako Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, tako i niza drugih važnih, relevantnih institucija u našoj zemlji koje se osnivaju 45. godine u tom valu kulturnog, da kažem, uzdizanja i pokušaja da se kroz kulturu adekvatno prati impuls društva, priča naša sagovornica.
Pitali smo je da, kada pogleda unazad na ovu godinu, postoje li neki trenutak koji joj je lično najviše značio.
Ovo je, kažem, bila godina u kojoj smo propitivali vlastitu poziciju u društvu, kopali priče iz muzejske prošlosti i pokušavali ukazati na važnost muzeja i institucija kulture u našem društvu. Bio je to izazovan proces, mnogo lijepih, poučnih priča smo otkrili. Međutim, čini mi se da je najvažnije da u ovoj godini spomenem projekt 'Naša žena' kojim smo pokušali da u ovoj važnoj godini, u ovom važnom jubileju, otvorimo priče o nasljeđu žena u našoj zemlji.
Bila mi je zaista velika radost putovati kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz različite krajeve naše zemlje. Mi nemamo često priliku da na ovaj način pristupimo istraživanju i da kroz istraživački proces odlazimo u različite sredine. Taj živi razgovor sa svjedocima vremena, sa ženama koje su napravile važan doprinos i pokrenule pozitivne promjene u svojim mikrozajednicama je bio izuzetno poticajan, inspirativan i nadam se da ćemo u vremenu koja je pred nama adekvatno i dalje artikulisati njihove priče i pokazati vam zašto je toliko važno da dijelujemo.
Ova izložba i projekat 'Naša žena' nam je pokazao koliko je važno da na nekom mikroplanu budemo promjena koju želimo da vidimo u svijetu. Iako to zvuči kao floskula, mislim da je i naš muzejski tim zaista bio na neki način općinjen pričama koje smo prikupili na terenu i koje smo donijeli u zvanični muzejski prostor, priča Elma u emisiji 'Vaša sreća, naša radost'.
Govorila je i o planovima, željama za budućnost.
Planova i želja je mnogo. Muzej je zapravo jedan veliki rudnik koji donosi jako mnogo polja na kojima možemo da dijelujemo. Ja bih voljela da se muzejske priče nekako stalno prebacuju u različite formate. Voljela bih da na muzeji služi kao alat kroz koji pravimo društvene promjene. Ono što je najvažnije čini mi se danas sačuvati kako lični i tako i kolektivni mir. Živimo u izuzetno turbulentnom svijetu. Iz dana u dan svjedočimo novim konfliktima. Kao neko ko se bavi proučavanjem najčešće historije rata i sukoba, mislim da je važno da živimo u miru i da zaista cijenimo trenutak u kojem se nalazimo sada. Mislim da nam priče iz prošlosti i želje za budućnost, da se trebaju nekako susresti u jednom trenutku koji se zove ovo sada. I da se svaki dan trebamo pitati što je ono što mi možemo učiniti za zajednicu. Kako možemo bosanskohercegovačko društvo oplemeniti i kako možemo doprinijeti svemu što se dešava oko nas, priča Elma.
A, naša kolegica Šejla obradovala je i Elmu, kao i sve ranije goste u emisiji 'Vaša sreća, naša radost' lijepim poklonima. Jer u ovoj emisiji Šejla je baš tu na pravom mjestu, mjestu na kojem se daruje. A, decembar je mjesec darovanja, pa smo i Elmi lijepim darovima uljepšali kraj ove 2025. godine.
