Novembar 25. zauzima posebno mjesto u historiji Bosne i Hercegovine. Upravo je tog dana, nakon više od 400 godina pod tuđom vlašću, obnovljena njena državnost i ponovo uspostavljeni temelji bosanskohercegovačke državne organizacije.
Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a donesena je historijska Rezolucija u kojoj je jasno naglašeno da Bosna i Hercegovina pripada svim svojim narodima podjednako, da je istovremeno i srpska, i hrvatska, i muslimanska, te da treba biti slobodna, ravnopravna i ujedinjena. Rezolucija je potvrdila i odlučnost da se BiH razvija rame uz rame s ostalim narodima u stvaranju zajedničke demokratske i federativne Jugoslavije.
Nakon ovog ključnog političkog čina, počeo je proces jačanja institucija nove Bosne i Hercegovine.
O značaju Dana državnosti i historijskom putu BiH te obilježavanju Dana državnosti u Kaknju govorila je za Hayat.ba kustosica Muzeja Kaknja, MA historije Amra Veispahić.
Šta za Vas lično znači Dan državnosti, izvan službene historije, na ljudskom nivou?
Za mene je Dan državnosti trenutak kada Bosnu i Hercegovinu osjećam ne samo kao državu, nego kao biće koje je kroz svoju dugu prošlost prolazilo kroz mnoge izazove, ali je uvijek pronalazilo snagu da preživi. To je dan kada se prisjetim da domovina nije apstraktna riječ nego prostor u kojem se čovjek osjeća viđenim, zaštićenim i priznatim.
To je dan u kojem se, više nego inače, osjeti veza između zemlje i čovjeka ona tanka, ali čvrsta nit koja nas veže za prostor u kojem rastemo i ostavljamo tragove svog postojanja.
Za mene je Dan državnosti dan kada Bosnu i Hercegovinu osjećam kao dom koji čovjeku daje sigurnost i pripadnost. Jer čovjek bez države je poput izmorenog putnika koji luta tražeći komadić spokoja i mjesto koje ce ga zagrliti u sugurnost.
Koliko je važan 25. novembar 1943. godine u savremenom tumačenju historije BiH?
Ovaj datum predstavlja jedan od najjasnijih historijskih temelja moderne Bosne i Hercegovine. ZAVNOBiH je artikulisao ideju države svih njenih naroda i građana, i ta ideja i danas ostaje okvir unutar kojeg se razumijeva naša državnost, uprkos svim kasnijim političkim okolnostima.
Istovremeno, ZAVNOBiH je pokrenuo proces integrativnosti etno-nacionalnih identiteta, nudeći model u kojem različitosti ne negiraju jedinstvo države, nego ga obogaćuju. Nažalost, u savremenom dobu ovaj historijski događaj često se tumači suprotno - kroz separatističke interpretacije koje nastoje odvojiti identitete od zajedničkog okvira državnosti, iako je njegova suština bila upravo suprotna: stvaranje Bosne i Hercegovine kao zajednice ravnopravnih i povezanih identiteta.
Na koji način Muzej prezentira odluke ZAVNOBiH-a posjetiocima, na koje svoje aktivnosti se posebno ponosni?
Muzej Kaknja prezentira odluke ZAVNOBiH-a kroz periodične tematkse izložbe, naučne tribine, predavanja, edukativne radionice i digitalne sadržaje. Posebno smo ponosni na naše interaktivne programe s učenicima, jer oni omogućavaju da mladi ne samo nauče činjenice, nego i razumiju vrijednosti i kontekst u kojima su te odluke donošene.
Da li Muzej sarađuje s drugim kulturnim institucijama u BiH u obilježavanju ovog značajnog datuma (koje)?
Da, sarađujemo s brojnim institucijama, poput muzeja, arhiva, biblioteka i kulturnih centara širom BiH. Ta saradnja nam omogućava zajedničke izložbe, stručne skupove i edukativne programe kojima obogaćujemo obilježavanje Dana državnosti BiH.
U organizaciji izložbi često smo surađivali s drugim muzejima, od kojih smo posuđivali eksponate, poput Historijskog muzeja BiH, Zavičajnog muzeja Visoko, JU Muzej Tešanj i drugih. U pripremi i organizaciji tribina sarađivali smo s Univerzitetom u Sarajevu i njegovim podjedinicama, poput Instituta za istoriju, Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka. Nedavno smo, kroz saradnju s Akademijom nauka i umjetnosti BiH, organizirali tribinu na kojoj smo ugostili akademika Mirka Pejanovića i prof. dr. Husniju Kamberovića.
Kada je riječ o edukativnim programima i radionicama, kao lokalni muzej aktivno sarađujemo sa svim školama na području općine Kakanj, čime obogaćujemo obilježavanje Dana državnosti i omogućavamo mladima da kroz interaktivno iskustvo upoznaju historijske procese koji su oblikovali našu državu.
Može li se, prema Vašem iskustvu, osjetiti ponos i emocija kod posjetilaca kada govore o državnosti BiH? Da li je neki posjetilac ostavio priču ili komentar koji Vas je duboko dirnuo?
Apsolutno. Posjetioci često sa sobom nose lične porodične priče, sjećanja i emocije koje se aktiviraju kada govore o državnosti. Ta emotivna reakcija pokazuje da je svijest o državnosti duboko ukorijenjena, bez obzira na generacijske razlike. Urezala mi se izjava sa nedavnašnje tribine jednog od posjetitelja: ‘Muzeji čuvaju ono što mi ne smijemo zaboraviti’. Upravo s tom mišlju izveli smo zaključak i same tribine, ali i naše muzejske uloge u procesu očuvanja kolektivnog pamćenja i državnosti.
Koja je uloga muzeja u očuvanju kolektivnog sjećanja na državnost BiH?
Uloga muzeja u očuvanju kolektivnog sjećanja na državnost Bosne i Hercegovine ogleda se u čuvanju materijalnih i nematerijalnih dokaza našeg historijskog kontinuiteta te njihovoj interpretaciji na način koji je razumljiv, relevantan i dostupan svim generacijama. Muzej nije samo mjesto gdje se identitet čuva, nego i prostor u kojem se on prenosi, obnavlja i čini živim, što se jasno vidi i kroz reakcije naših posjetilaca, poput izjave: ‘Muzeji čuvaju ono što mi ne smijemo zaboraviti.’
Ako biste mogli ispričati samo jednu rečenicu o 25. novembru nekome ko ništa ne zna o BiH, kako bi glasila?
Bosna i Hercegovina je država koja svoju modernu državnost zasniva na Rezoluciji ZAVNOBiH-a od 25. novembra 1943. godine - kojom je potvrđena kao zajednička domovina ravnopravnih naroda i građana - a svoju dugu i složenu historiju kontinuirano veže za srednji vijek i za sve historijske tranzicije kroz koje je prolazila, bilo da je bila slobodna ili lišena slobode.
Osjećate li tokom Dana državnosti dodatnu odgovornost, znajući da muzeji čuvaju identitet zemlje?
Da, osjećam. Dan državnosti uvijek donosi snažan osjećaj odgovornosti, jer naš rad nije samo stručno bavljenje prošlošću, već i doprinos očuvanju temelja na kojima stoji naše društvo. Upravo s tom savješću kontinuirano realiziramo aktivnosti koje doprinose podizanju svijesti o državnosti naše domovine kod sugrađana.
Šta biste poručili građanima povodom Dana državnosti kroz svoju kustosku perspektivu?
Poručila bih građanima da njegujemo svijest da je državnost proces, a ne gotov čin - proces koji od svake generacije traži brigu, znanje i zajedništvo. Na nama je svima da se borimo za državnost Bosne i Hercegovine kao što su se borili naši preci, te da tu borbu osvijestimo i kod generacija koje dolaze. Ta borba je ujedno i borba za temeljne ljudske vrijednosti - pravo na ravnopravnost svakog čovjeka kao ljudskog bića. Podsjetimo se vrijednosti ZAVNOBiH-a i nastojmo ih živjeti u svakodnevici kroz međusobno poštovanje, solidarnost i odgovornu brigu za zajedničko dobro.
