Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine danas obilježava 33. godišnjicu spaljivanja institucije, tada smještene u zgradi Vijećnice, tragičnog događaja od 25/26. avgusta 1992. godine, kada je granatirana i zapaljena.
Povodom godišnjice, pripremljen je prigodan program u Vijećnici u okviru kojeg će biti upriličena video projekcija "U plamenu sjećanja" koja na emotivan i dokumentaran način svjedoči o ratnom stradanju NUBBiH.
Osjećam duboku tugu, ali i zahvalnost što smo se okupili da obilježimo ovaj dan. Plamen je tog augusta pokušao spaliti sjećanje i znanje. Uspjeli smo spasiti dio bibliotečkog blaga. To je herojski čin vatrogasaca, građana, bibliotekara koji su spašavali što se spasiti da, pod kišom granata. Mnoge kolegice i kolege tada su stradale dajući život za Vijećnicu. Obnovljena je zahvaljujući međunarodnoj zajednici. Danas stoji kao svjetionik opomene i nade. Ona je svjedok prošlosti i obećanje budućnosti. Iako je Nacionalna biblioteka uspjela vratiti fond, njena opstojnost ostaje upitna. Ovo blago je naša zaostavština iz prošlosti koju moramo prenijeti budućim generacijama. Nacionalna biblioteka zaslužuje institucionalnu pomoć. Apelujem na vlasti za potrebu povratka biblioteke u ove prostorije – kazala je u obraćanju mr. Adisa Žero, v.d. direktorica NUBBiH.
Hatidža Jahić, savjetnica člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, kazala je u obraćanju da je ovaj strašan čin bio je jedan od najtežih napada.
Gorjela je Vijećnica zajedno sa 2 miliona dokumenata. Cilj je bio uništenje sjećanja i kulture države. Nisu uništili duh naroda. Ove godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH obilježava 80 godina postojanja. Njena borba za opstanak traje 33 godine. Sedam institucija kulture zaslužuju trajno mjesto u budžetu BiH. One ne pripadaju nijednoj vlasti, nego državi. Iz tih razloga, g. Komšić i g. Bećirović zalažu se za rješavanje ovog pitanja. Ovo nije samo prisjećanje na gubitak, nego podsjećanje da našu državu gradimo na putu ka EU – kazala je Jahić.
Ambasador Velike Britanije u BiH Jullian Rilley kazao je kako je spaljivanje knjiga zločin.
Srećom, nisu uspjeli u svojim naporima. Simbol je ovo otpornosti. Ovo je važno za BiH, institucije kulture nisu samo dom naslijeđa zemlje, stub su države i služe svim građanima. Raznolike kulture trebaju biti zastupljene na svim nivoima. Državne institucije su od ključnog značaja. Odajem počast svima koji su se posvetili čuvanju ovih vrijednosti. Čast mi je biti s vama. Radit ćemo zajedno da osiguramo da Nacionalna biblioteka ostane otporna i bude odraz svih građana i otvorena za sve – rekao je Rilley.
Federalna ministra obrazovanja Jasna Duraković kazala je da je Vijećnica simbol duha Sarajeva, BiH, prošlosti i kulturnog identiteta.
1992. godine je srpski agresor zapalio zgradu, zapalivši 2 miliona knjiga i rukopisa. Historija nas uči da to nije spaljivanje samo papira, nego pokušaj da se uništi duh naroda. Gdje se spaljuju knjige, tamo će se spaljivati i ljudi. Dok je Vijećnica gorjela, naši ljudi su ulazili u vatru kako bi spasili knjige i rukopise. Oni su svjetionik tog mračnog vremena. Ako su tada golim rukama vadili knjige iz plamena, šta radimo mi danas – navela je Duraković.
U Vijećnici se obratila i mr. sci. Amra Rešidbegović, dugogodišnja pomoćnica direktora NUBBiH.
U maju 1992. smo bili oprezni i krenuli već da spašavamo najvrijednije dokumente. Tunelima smo spašavali knjige i rukopise. Od više od 180 uposlenika, ostalo ih je 20. Sretni što su uspjeli preživjeti. Agresor je za jednu noć uništio 90 posto knjiga. Spaljena je sva oprema, sva arhiva, namještaj iz Austro-Ugarskog perioda. Neoprostiv gubitak su ljudi. Ubijeni su poznati bibliotekari svjetskog glasa. Njihovi životi su primjer vrijednosti gubitka onoga što su čuvali. Prvi udarac bio je spaljivanje Vijećnice. Požar je bio dio mračnog projekta. Dokumenti su autentična svjedočanstva o hiljadugodišnjem postanku BiH – kazala je Rešidbegović.
