Nesporno je da je posebnu notu cijelom susretu dao predsjednik SAD-a, koji je u vrlo oštrom govoru pokušao argumentovati svoju želju da teritoriju Grenlanda pripoji SAD-u iako je on autonomna pokrajina pod suverenitetom Kraljevine Danske, jednog od najiskrenijih saveznika SAD-a unutar NATO-a. Šta ovaj govor znači za budućnost svijeta i njegovu sigurnost, te kako se mogu čitati reakcije drugih lidera u odnosu na ovaj Trumpov zahtjev, pitali smo Hamzu Višću, vojno-političkog analitičara:
Iako je početna zamisao ovogodišnjeg susreta u Davosu bila da glavnu pažnju i teme donose ljudi koji se sada bave vještačkom inteligencijom, jučerašnji dan je ipak prošao u nastupu političkih lidera od Kanade do zemalja članica EU koje su htjele skrenuti pažnju na opasnost koja dolazi od jednog agresivnog lidera koji je spreman rušiti međunarodne norme da bi obezbijedio sigurnost i realizovao svoju ideju 'Amerika prije svih'. Tako se desilo da je jučer i danas zasjenjena i ta tema kao i tema o Ukrajini jer je Grenland postao ključna tema. Vjerujem da je iz današnjeg govora predsjednika Trumpa najvažnija rečenica: 'Ne mislim vojno intervenisati na Grenlandu i mislim da ste sada svi u sali odahnuli.' To je najozbiljnija poruka i, ako je se bude držao, to znači da je ozbiljno otvorio vrata diplomatiji i ozbiljnim pregovorima u vezi s tim. Mislim da je shvatio, nakon što je dobio sve inpoute i shvatio kako svijet reaguje na ovo što je dosad govorio i nagovještavao, da sada malo treba prikočiti“, procjenjuje Višća, a potom analizira i dio Trumpovog govora koji se tiče njegovog odnosa prema EU:
I u najavi za ovu posjetu predsjednik Trump je posebno istakao da ga u vezi s Evropom najviše brinu dvije stvari, a to su: nebriga o energetskoj zavisnosti, odnosno nezavisnosti i migracije. On, kada govori o Evropi i tome da se ona promijenila, on govori da su migracije promijenile strukturu Evrope na koju su navikli oni koji su Evropu napustili i otišli u Ameriku. Svijet se, naravno, mijenja i, kao što nije ista struktura Evrope kao što je bila prije 200 godina, tako nije ista ni struktura Amerike, ističe Višća i potvrđuje da će SAD i EU sada ući u vrlo ozbiljne pregovore:
Mislim da su pred nama sada vrlo ozbiljni pregovori i da će i jedna, i druga, i treća strana u tim pregovorima željeti za sebe ono što joj treba. Evropa se želi vratiti na scenu u kojoj se govori o sigurnosti Ukrajine. Dakle, oni žele biti za stolom gdje se govori o Ukrajini, jer je nesigurnost Ukrajine najveći izazov Evrope. Žele svakako izbjeći situaciju u kojoj su se Trump i Putin dogovorili da se uspostavi neka nova Mažino- linija, a vi, Evropo, vidite šta ćete. Evropa, dakle, želi biti dio tog aranžmana, jer osjeća i dug prema narodu Ukrajine. Da je Ukrajina brzo pala, pitanje je bi li danas Evropa imala mir ili bi ratovala, analizira Višća.
