Dvadeset godina bez promjene cijena osnovnih komunalnih usluga ostavilo je dubok trag u budžetima javnih preduzeća – kažu iz Vlade KS-a. Tvrde da nadzorni odbori i sama preduzeća već duže vrijeme traže od Vlade korekciju cijene usluge, te da proteklih godina nije bilo političke volje da se to učini. Poručuju i da loše poslovanje komunalnih preduzeća nije razlog povećanja cijena.
ViK je tražio 50-ak posto da poskupi voda, mi nećemo to dozvoliti, ali da će se morati korigovati te cijene, sigurno će se morati korigovati“, kazao je premijer KS-a Nihad Uk (NS).
Vlada je u saradnji sa stručnjacima na Ekonomskom fakultetu i Ekonomskom institutu predstavila javnosti razliku između stvarnih troškova i postojećih cijena. Kažu – bez poskupljenja komunalija, komunalni sistem ulazi u rizik kolapsa. Cilj je razgraničiti socijalnu politiku od ekonomije.
Dugi niz godina ove cijene se nisu mijenjale, u značajnoj mjeri su porasli svi troškovi radne snage, sirovina, repromaterijala… U slučaju vode je to preko 50 posto više u odnosu na ono što mi sada plaćamo“, tvrdi Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta.
Reforme su potrebne i zbog direktiva EU i uvjet su za apliciranje za fondove.
Iznos povećanja računa za prosječnu četveročlanu porodicu koja živi u nekim standardnim stanovima kolektivnog stanovanja od 70-ak kvadrata će iznositi nekoliko maraka. Ukoliko je bio račun 8 maraka, ići ćemo na 11. U nekim najgorim varijantama to će ići još koju marku više“, objašnjava Mirsad Jašarević, v.d. direktora KJKP Rad.
Ono što mi procjenjujemo, ako je bilo 2023. godine 48 posto, da su otprilike troškovi VIK-a između 8 i 10 posto porasli u posljednje dvije godine. Moja procjena je da neće biti isto, ali ne želim ja suditi o tome, postoje stručni ljudi koji su angažovani za to“, kazao je Adnan Šerak, v.d direktora VIK-a
Posebno je zabrinjavajući problem gubitka vode, uzimajući u obzir to da je voda naš najbogatiji resurs kojim raspolažemo na svjetskom nivou.
Mi imamo ogroman gubitak vode i nemamo urađen strateški plan rješavanja tih gubitaka vode, nemamo rješavanje efikasnosti preduzeća koja se time bave. Mi smo napravili nekoliko modela za izvore sredstava za potpunu rekonstrukciju i jedan strateški pristup rješavanja realno nagomilanih problema u komunalnoj djelatnosti“, istakla je Meliha Bašić, v.d. dekana Ekonomskog fakulteta UNSA.
Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA Aziz Šunje kaže da, kao građanin, zna da postoji enorman gubitak vode u mreži, preko 75 posto: „Ja ne znam da li ima ijedna zemlja, odnosno ijedan grad toliki gubitak vode u mreži i da se ne poduzima ništa da se vodoopskrba podigne na odgovarajući nivo za grad“.
Mišljenja građana su podijeljena.
Neka, sine, poskupljuju, šta bismo da nemamo gdje baciti. Ja nisam protiv. Bogami nisam, još nemam ni penzije.“
U ulici Ismeta Mujezinovića već 20 dana je pukla vodovodna cijev, voda lipti, niko ne dolazi. I to su poskupljenja. S jedne strane imamo gubitak vode, s druge strane oni nama poskupljuju na naš teret“.
Kad su spomenuta poskupljenja, s obzirom na to da sam ja penzioner, u grlu mi stane odmah, ne mogu ni da pričam.“
Poslije rata voda i struja meni nije skupa. Nastojim da trošim struju kad je jeftina, vodu po potrebi.“
Mislim da je neopravdano poskupljenje vode, zbog nesposobnosti Vodovoda da dovede stvari u red.“
Mislim da su ionako visoke cijene posebno u odnosu na primanja i penzionere.“
Javnosti su prezentirani prijedlozi modela obračuna usluga prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada na bazi producirane količine otpada, po članu domaćinstva, te uvođenje diferenciranih cijena vode prema kategorijama potrošača, javlja Federalna.ba.
