Sezona virusa je počela. Domovi zdravlja puni su pacijenata koji se žale na pretežno slične simptome. Kašalj, curenje nosa, temperatura, respiratorne tegobe karakterišu gripu i koronavirus, koji se vratio sa hladnijim danima.
O simptomima, kako liječiti viruse, ali i zaštiti pitali smo Ednana Drljevića, infektologa.
Na početku razgovora za Hayat.ba istaknuo je da je jako važno da se u svim većim centrima, naročito gdje rade infektolozi, rade bar dvije pretrage da se ustanovi o kojim se virusima radi.
Od toga je najvažnije da se nabave testovi za COVID i testove za gripu, jer su te bolesti najteže i najbrže se šire, a postoje i lijekovi koji se mogu dati preventivno.
Naprimjer, ako je neko imao transplantaciju organa, ako ide na zračenje... a ustanovimo da neko u njegovoj okolini ima ili gripu, ili COVID, preventivno možemo dati toj osobi da je zaštitimo od toga. Ovo sad što radimo ničemu ne služi. Ljudi dođu kod ljekara, samo šire tu bolest. Sve te bolesti su virusne, i onda je taj efekat mizeran i jedino što možemo ustanoviti i liječiti su komplikacije tih bolesti - kazao je Drljević.
Ističe da je trenutno u opticaju 5-6 infekcija, a od toga je najviše COVID-a. Svi virusi se istovremeno javljaju, samo u različitim procentima.
Terapija je, ako nema komplikacija, praktično za sve ista. To znači simptomatska, ono standardno što ide za sve virusne infekcije. Međutim, moguće je da se napravi prevencija, i za gripu i za COVID. Da se zaštite ti ljudi koji su ugroženi, koje ta gripa i COVID mogu odnijeti. Zaista bih apelirao da se nabave bar brzi testovi koji će se odraditi odmah u ambulanti i da se onda može napraviti adekvatna zaštita te okoline - govori Drljević.
On naglašava da je u Danskoj trenutno sezona vakcinacije protiv gripe i COVID-a. To nije obavezna vakcinacija, fakultativna je. Ali, kako kaže, zdravstveni sistem mora ponuditi ljudima te vakcinacije, pa ko želi da se vakciniše. Ali to moramo imati na raspolaganju i mora svima biti dostupno, smatra.
Drljević podsjeća i da je Hrvatska nabavljala oko 33 do 40 posto vakcina na broj odraslog stanovništva, a BiH nije ni 5-6 posto.
I od tog malog procenta pola nam ostane. Zato što je kod nas taj antivakserski lobi takav kakav jeste. Zato što nam je Ministarstvo i ti koji nabavljaju vakcine samo jedna komponenta. Mi nemamo uticaja na to ministarstvo. Hoćemo da budemo zaštićeni kao u Hrvatskoj i EU i tačka. I da imamo mogućnost, ako treba i kupiti. Ali mi ne možemo ni kupiti. Mora se neko pobrinuti da to imamo na raspolaganju, i nek ide ko želi, ali smo dužni kao društvo da ljudima pružimo priliku. Hoće li oni iskoristiti ili ne, to je do njih - govori.
Naglasio je da su osnovne stvari da obezbijedimo lijekove za prevenciju kod COVID-a i gripe kod ugroženih skupina, da obezbijedimo testove na COVID i gripu i da obezbijedimo vakcine za ove bolesti.
Ako u Danskoj imaju razloga, ne znam zašto mi ovdje ne bi ispoštovali te mjere. Mi čekamo da samo od sebe prođe, i onda kad se pojave te bespotrebne žrtve, okrenemo glavu i pravimo se da to nije naš posao, jer niko ne odgovara. Mi kao društvo moramo ponuditi ljudima testove, lijekove i preventivu, pa taman oni kupovali ili ne, to je druga priča - rekao je.
Kada je riječ o zaštiti imunog sistema, naš sagovornik kaže da je važno da se odmah dolaskom hladnijih dana uzimaju vitamini.
Tu je D vitamin, C vitamin, multivitamini, cink... To su preparati koji se preporučuju, ali da se uzimaju na početku sezone virusnih infekcija koja počinje oko 1.10. Uzimanje preparata kad se razbolimo zaista nema efekta, tad nam ne može pomoći, jer je imunitet već razrušen od tog virusa. Mi njega moramo jačati prije, da što spremnije dočeka virus. A kad ga već virus napadne, tad nema nekog efekta - rekao je za Hayat.ba Drljević.
