Politika carina predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa našla se pod ozbiljnim ispitivanjem pred Vrhovnim sudom SAD-a, gdje su čak i konzervativne sudije izrazile sumnju u opravdanost i zakonski okvir njegovih odluka o uvoznim dažbinama.
Slučaj, koji bi mogao imati ogromne posljedice za američku i globalnu ekonomiju, tiče se Trumpovih širokih carinskih mjera uvedenih na osnovu zakona iz 1977. godine — Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA).
Trump je taj zakon iskoristio da uvede tarife od 10 do 50 posto na proizvode iz gotovo svih zemalja svijeta, pravdajući potez “vanrednom prijetnjom” po američku ekonomsku i industrijsku bazu.
Sumnje i među konzervativcima
Tokom trosatne rasprave, više sudija, uključujući konzervativne poput Amy Coney Barrett i Neila Gorsucha, izrazilo je zabrinutost da predsjednik možda prelazi granice svojih ovlasti.
Barrett je pitala:
Znači li to da svaka zemlja predstavlja prijetnju američkoj odbrani i industriji? Zašto su carine uvedene čak i protiv zemalja poput Španije i Francuske?
Gorsuch je upozorio da bi presuda u Trumpovu korist mogla “otvoriti vrata beskonačnom predsjedničkom ovlaštenju za oporezivanje bilo kojeg proizvoda iz bilo koje zemlje”.
Sudije traže granice predsjedničke moći
Predmet je važan jer američki Ustav daje Kongresu isključivu nadležnost nad porezima, dok je predsjednikova uloga ograničena na izvršavanje zakona.
Možemo li uopće govoriti o ravnoteži vlasti ako predsjednik ima mogućnost da samostalno nameće poreze i tarife po vlastitoj procjeni? - upitao je glavni sudija John Roberts.
Trumpov pravni tim, koji je predvodio državni advokat John Sauer, tvrdio je da su carine “regulatorne mjere, a ne porezi”, te da su nužne zbog “globalnih prijetnji koje su prijetile opstanku američke industrije”.
No, liberalna sutkinja Sonia Sotomayor odbacila je taj argument, kazavši: “Možete ih nazivati kako želite, ali tarife su porezi, i to svi znaju.”
Moguće ekonomske posljedice
Ako Vrhovni sud presudi protiv administracije, Sjedinjene Države bi mogle biti prisiljene vratiti milijarde dolara kompanijama koje su platile carine – što bi, prema riječima sudija, moglo izazvati “potpuni haos u sistemu”.
Trenutno je u pitanju oko 90 milijardi dolara prikupljenih carina, a analitičari upozoravaju da bi taj iznos mogao dostići i bilion dolara ako odluka bude odgođena do ljeta 2026. godine.
Slučaj se smatra prvim velikim testom Trumpove politike širenja predsjedničkih ovlasti, a presuda bi mogla trajno redefinirati granice između izvršne i zakonodavne vlasti u Sjedinjenim Državama.
Posljedice i za svjetsku trgovinu
Trumpove carine, koje su već izazvale tenzije s Kinom, Meksikom i Evropskom unijom, mogle bi biti povučene ako Vrhovni sud presudi da su neustavne.
Analitičari upozoravaju da bi takva odluka izazvala potrese na svjetskim tržištima, dok bi eventualna potvrda Trumpovih ovlasti dodatno ohrabrila Bijelu kuću da nastavi s agresivnom trgovinskom politikom.
