Iako se sezona gripe već zahuktala, njen vrhunac tek predstoji, upozorava za Hayat.ba infektolog dr. Ednan Drljević.
Kako ističe, najteži period se tradicionalno očekuje krajem januara, ali s obzirom na to da je ove godine epidemija počela ranije, vrhunac bi mogao biti zabilježen i početkom februara.
Tek nas očekuje vrhunac sezone gripe. Ona inače dostiže maksimum krajem januara, ali ove godine, zbog ranijeg početka, taj period se može protegnuti i na početak februara -navodi dr. Drljević.
Gripa, međutim, nije jedina virusna bolest koja se javlja u ovom periodu. Prema njegovim riječima, u zimskim mjesecima cirkuliše oko šest različitih respiratornih virusa.
Imamo obične prehlade, adenoviruse, različite respiratorne viruse, tu je i covid. Bez posebnih laboratorijskih analiza mi često ne možemo sa sigurnošću znati o kojem se virusu radi, ali u ovo doba godine gripa je najčešća i ujedno najteža - pojašnjava.
Dodaje da postoje određeni simptomi koji ipak mogu ukazivati upravo na gripu.
Ako pacijent ima visoku temperaturu koja traje nekoliko dana, uz jake bolove u mišićima, izrazitu slabost i teže opšte stanje, u najvećem broju slučajeva riječ je o gripi - kaže Drljević.
Govoreći o vakcinaciji, ističe da njena efikasnost zavisi od toga da li je dominantni soj virusa bio predviđen u sastavu vakcine.
Uglavnom proizvođači pogode koji će tip virusa dominirati, ali čak i kada se to ne desi, vakcinisani najčešće imaju blažu kliničku sliku i lakše simptome. Dakle, benefit svakako postoji - naglašava.
U vakcinama se, kako kaže, nalaze najčešći i najteži sojevi gripe.
Najsmrtonosniji soj koji smo imali bio je virus svinjske gripe H1N1 i on je sadržan u svakoj sezonskoj vakcini. Smrtni ishodi izazvani gripom su rijetki, ali se dešavaju, jer gripa zna biti izuzetno teška bolest - upozorava.
Ipak, dešava se da vakcina ne obuhvati dominantni soj, što, prema njegovim riječima, utiče i na povjerenje građana.
Ljudi očekuju da se nakon vakcinacije sigurno neće razboljeti, ali vakcina nikada nije bila stopostotna zaštita. Ona čini otprilike polovinu zaštite, dok drugu polovinu čini imuni sistem - objašnjava.
Dodaje da kod osoba sa oslabljenim imunitetom vakcina može imati slabiji efekat.
Ako imuni sistem ne funkcioniše kako treba, vakcina se praktično i ne ‘primi’. Zbog toga dolazi do gubitka povjerenja u vakcinaciju. Kod dječijih vakcina, recimo, zaštita je mnogo viša jer djeca uglavnom imaju dobar imuni odgovor - navodi Drljević.
Zanimljivo je i to da virus gripe na naše prostore dolazi s južne hemisfere.
Nama virus gripe stiže iz Australije i drugih dijelova južne hemisfere, gdje sezona počinje ranije, pa se na osnovu toga prave procjene za vakcine - kaže.
Kako bi se smanjio rizik od dodatnih infekcija, savjetuje građanima da se prije dolaska u ambulante konsultuju s ljekarom telefonski.
U principu, ako nemate previsoku temperaturu, ako ne povraćate i nemate promjene od strane centralnog nervnog sistema, najčešće se prva tri dana ne treba javljati - navodi.
Upozorava i na rizik od dodatne zaraze.
Možete imati jedan virus, a da u čekaonicama, apotekama ili gradskom prevozu dobijete gripu. Od tih šest virusa uvijek možete dobiti drugi, dok jedan već imate - kaže, naglašavajući važnost nošenja maski.
Masku treba nositi i zbog drugih i zbog sebe. Ona zaista ima smisla
Kada je riječ o jačanju imuniteta, dr. Drljević naglašava da se on ne gradi u trenutku kada bolest već nastupi.
Imunitet se jača cijele godine – kroz cink, vitamin D, vitamin C, tople napitke i zdrav način života. Kasno je kada se ljudi razbole, tada pretjerivanje s vitaminom C nema nikakvu svrhu - ističe.
Dodaje da je važno razlikovati prevenciju od liječenja.
Preventiva se provodi dok ste zdravi. Kada bolest već nastupi, tada govorimo o sekundarnoj terapiji i liječenju same bolesti. Zdravi ljudi sada trebaju jačati imunitet, a bolesni se trebaju fokusirati na oporavak - zaključuje dr. Ednan Drljević.
